Klub nezavisnih vijećnika Grada Karlovca poslao otvoreno pismo Gradu: ‘Lipe će biti posječene, ali odgovornost će ostati trajno zapisana’

Klub nezavisnih vijećnika Grada Karlovca u otvorenom je pismu oštro kritizirao odluku Gradskog vijeća kojom je potvrđeno uklanjanje lipa s karlovačkog trga, unatoč peticiji s više od 4.000 potpisa građana koji su tražili njihovo očuvanje.

U pismu potpisanom od strane vijećnika Vlade Vukovića navodi se kako su oporbeni vijećnici zbog toga napustili sjednicu te poručuju da se volja građana ne poštuje jednako u svim slučajevima. Ističu da Karlovac ne treba postati, nego ostati zeleni grad, jer upravo odrasla stabla desetljećima stvaraju hlad, pročišćavaju zrak i čine grad ugodnijim za život.

‘Karlovac bi trebao slijediti primjer uređenja Pariza’

Usporedili su Karlovac s Parizom koji, umjesto uklanjanja zelenila, uklanja beton i sadi stotine novih stabala u središtu grada. Smatraju da bi i Karlovac trebao slijediti takav smjer, posebno u vrijeme klimatskih promjena.

Poručuju kako nisu protiv obnove i rekonstrukcija, ali smatraju da one ne bi smjele značiti rušenje odraslog drveća i povećanje betoniranih površina.

Lipe će biti posječene, ali odgovornost za tu odluku ostat će trajno zapisana, zaključuju u otvorenom pismu, koje prenosimo u cijelosti.

Jučerašnja sjednica Gradskog vijeća Karlovca ostat će zapamćena po odluci donesenoj unatoč jasnoj volji velikog broja građana. Oporbeni vijećnici napustili su sjednicu u znak prosvjeda, a gradska je vlast, zajedno sa svojim partnerima, izglasala uklanjanje lipa s gradskog trga.

Prije nekoliko sjednica, kada se odlučivalo o omogućavanju hranjenja divljih i poludivljih mačaka na području Karlovca, jedini argument gradske vlasti bio je da se mora poštovati volja građana.

Danas, kada je više od 4.000 Karlovčanki i Karlovčana svojim potpisom zatražilo da lipe ostanu, ostaje dojam da se glas građana ne čuje jednako u svim situacijama. Više od devet posto stanovnika ovoga grada jasno je poručilo da želi sačuvati stabla koja desetljećima čine identitet Karlovca. Peticija je predana, argumenti su izneseni, upozorenja građana i struke upućena, ali odluka je ipak donesena.

Često se govori kako se Karlovac mora ugledati na europske gradove. Međutim, u jednoj važnoj stvari Karlovac već ima prednost.

Karlovac ne treba postati zeleni grad. Karlovac treba ostati zeleni grad.

Dok mnogi europski gradovi danas pokušavaju vratiti zelenilo koje su izgubili desetljećima betonizacije, Karlovac još uvijek ima ono što drugi pokušavaju ponovno stvoriti.

Zeleni grad ne čine samo nove sadnice posađene nakon uklanjanja postojećeg zelenila. Zeleni grad čine odrasla stabla koja desetljećima stvaraju hlad, smanjuju temperaturu, pročišćavaju zrak i čine prostor ugodnijim za život.

Stabla stara dvije ili tri godine nisu zamjena za stabla koja su rasla desetljećima. Odraslo stablo nije moguće nadoknaditi jednom sadnicom i jednom odlukom.

Uzet ćemo Pariz za primjer i to ne slučajno, kvadratura njihovog trga je 5000 kvadrata gotovo identično našem. Njihov projekt je posebno usporediv s Karlovcem jer se također nalazi u samom centru grada, pored Sene preko puta Notre Dame katedrale, ispred gradske vijećnice. Kao i naš trg, taj je prostor prije zahvata bio gotovo potpuno prekriven betonom, s vrlo malo zelenila i desetak stabala.

Pariz je odlučio krenuti suprotnim putem – ukloniti dio betona i vratiti prirodu u središte grada.

U rujnu 2025. godine otvorili su svoju treću (od četiri planirane) urbanu šumu ispred gradske vijećnice. Više od 2.500 četvornih metara betona zamijenjeno je zelenilom (od ukupno 5000 kvadrata trga). Posađeno je 150 stabala i više od 1.000 biljaka, a neka stabla već su posađena s visinom od deset metara kako bi odmah počela stvarati hlad i smanjivati temperaturu tijekom toplinskih valova.

Vrijednost tog projekta iznosi 7 milijuna eura, dok je vrijednost zahvata na našem trgu nešto manja od 5 milijuna eura. Do 2030. godine Pariz planira posaditi više od 170.000 stabala i značajno povećati broj zelenih i vodopropusnih površina.

Dakle, nije pitanje može li se ulagati u zelenilo. Pitanje je kakvu viziju imamo.

Pariz danas ulaže kako bi postao zeleni grad. Karlovac to ne treba postati – Karlovac to već jest. Dok Pariz vraća zelenilo koje je izgubio, Karlovac ima obvezu sačuvati ono što još uvijek posjeduje. Europa se zagrijava brže nego ostatak svijeta (izuzev Arktika) . Klimatske promjene više nisu tema budućnosti, nego stvarnost sadašnjosti. Zato zabrinjava činjenica da se i dalje oslanjamo na urbanističke planove stare gotovo dva desetljeća, kao da se svijet oko nas nije promijenio.

Posljednjih godina svjedočimo istom obrascu. U Grabriku su zbog novih građevinskih projekata uklonjena odrasla stabla i zamijenjena mladim sadnicama kojima će trebati desetljeća da dosegnu njihovu vrijednost. Danas se ista priča ponavlja u Ulici Maksimilijana Vrhovca, gdje su uklonjena četiri odrasla stabla, u Kurelčevoj ostajemo bez 26 odraslih stabala….

Važno je jasno reći: investitori i izvođači nisu glavni krivci za ovu situaciju. Svaki investitor želi ostvariti maksimalnu dobit i najbolje iskoristiti prostor koji mu je na raspolaganju. To je dio poslovne logike.

Odgovornost je na gradskoj vlasti.

Gradska vlast određuje pravila, donosi prostorne planove i izdaje uvjete. Njena je obveza osigurati da razvoj grada bude u interesu građana, a ne samo u interesu izgradnje novih objekata. Ne može svaki razvoj značiti nove betonske površine. Ne može se svaka odluka opravdavati rečenicom: „Posadili smo nova stabla.”

Ako smo uklonili odrasla stabla u punoj životnoj snazi i zamijenili ih mladim sadnicama, nismo napravili zamjenu – izgubili smo vrijednost koju su ta stabla stvarala desetljećima. Ne smijemo zaboraviti ni uklanjanje povijesne taksodije kod hotela Korana, stabla posađenog 1886. godine. Unatoč upozorenjima struke i dokumentaciji koju je dostavio priznati botaničar Vladimir Peršin, donesena je odluka da se ono ukloni. (prvi hotel Korana je izgrađen oko drveta taksodije).

Karlovac se desetljećima ponosio titulom grada zelenila. Danas svjedočimo odlukama koje taj identitet postupno potkopavaju.

Odluka o lipama više se ne može promijeniti. Ona je izglasana.

Ali građani imaju pravo znati da je postojala alternativa i da je više od 4.000 njihovih sugrađana tražilo da se ta stabla sačuvaju. Pitanje koje ostaje jest kakav Karlovac želimo ostaviti budućim generacijama – grad koji čuva svoje zelenilo ili grad koji ga se odriče zbog kratkoročnih interesa i zastarjelih planova.

Lipe će biti posječene.

Ali odgovornost za tu odluku ostat će trajno zapisana. Još jednom podsjećamo, nismo protiv rekonstrukcija i obnova. Rekonstrukcija i obnova u vrijeme klimatskih promjena ne bi smjela znači uklanjanje odraslog drveća, pokrivanje trave betonskim kockama, prekrivanje dječjih igrališta umjetnim materijalima…

(Autor: Tonko Tomičić)