Odlagalište Sodol kod Ogulina tek 1,2 km iznad rijeke Dobre: Gradonačelnik ga danas zatvorio, a dan prije stiglo više od 20 kamiona punih otpada!

Je li Ogulin novi Gospić? Krije li odlagalište otpada Sodol pred  ulazom u ovaj grad tajne biznisa s otpadom i što se uopće tamo deponira? Tko zarađuje i koliko? Kako je moguće da danima i noćima u Sodol dolaze kamioni puni otpada i zašto Grad Ogulin to dozvoljava?

I na kraju, ali ne manje bitno, kako je moguće da ovo odlagalište “radi” tek 1,2 kilometra zračne linije od rijeke Dobre kod Hidroelektrane Gojak i završavaju li upravo na tom mjestu, u dnu doline, otpadne odnosno procjedne vode s odlagališta pa ih tok Dobre nosi dalje prema vodocrpilištima odakle se vodom opskrbljuje dugoreško područje?

Ovo su tek neka od pitanja koja postavljaju mještani ovih krajeva upozoravajući na problem već dugo, a sada osobito nakon slučaja Gospić i 37 tisuća tona opasnog otpada u ovom gradu.

I tek što smo krenuli slagati priču o odlagalištu, stigla je vijest koja joj daje novu dimenziju: gradonačelnik Ogulina Dalibor Domitrović u kratkoj izjavi za naš radio kaže da je odlagalište od danas zatvoreno! A onda i druga vijest, i to od mještana: Samo u zadnja 24 sata prema Sodolu su zabilježili prolazak više od 20 kamiona s otpadom! Bit će da su hvatali “zadnji vlak”.

Nakon svega toga, priču je potrebno vratiti na početak – na Sodol, odlagalište nadomak Ogulina, kamione koji ondje dovode otpad i pitanje što se na toj lokaciji zapravo događa

Nesnosan smrad i jata gavranova nepogrešivi putokazi do odlagališta

Krene li se cestom od Grabrka prema Trošmariji i potom u smjeru Ogulina nesnosan smrad će čak i grube nosnice, osjetiti vrlo brzo. Širi se upravo od odlagališta smještenog usred šume, ograđenog ogradom i pod kamerama, a njime gospodari Grad Ogulin.

Do odlagališta vodi “probijen” i krivudav put, a da ga čovjek i ne slijedi, bilo bi dovoljno slijediti jata gavranova koja nepogrešivom točnošću patroliraju nad ogromnim količinama otpada.

Nasipan put do odlagališta vodi kroz šumu, a na njemu smo u četvrtak navečer zatekli dva kamiona.

Vozači su lagano odmarali u hladu i čekali – jutro. Tada naime, odlagalište počinje s radom pa su očito je, požurili da budu prvi u redu. Škrti na riječima rekli su tek da oni – samo rade i da će sigurno ovdje dolaziti još i drugi.

I dok su vozači kamiona što je razumljivo, nevoljki za komunikaciju, to ipak nisu mještani i svi oni koji već jako dugo gledaju kamione s otpadom kako prolaze kroz njihova sela i dovoze im otpad tko zna odakle.

Nema odakle ne dolaze kamioni, danju i noću

Kako nam tvrde, kamioni s različitim hrvatskim registarskim oznakama svakodnevno dovoze otpad na Sodol.

Odakle točno otpad stiže, koliko ga se doveze i tko ga sve ovdje odlaže – pitanja su na koja tek treba dobiti konkretne odgovore.

Mještani tvrde da kamioni stižu i noću i danju, a uvjereni su da nije riječ samo o komunalnom otpadu.

Nakon slučaja Gospić razumljivo je da im je briga povećana jer u kamionima koji stižu može biti svega. A tek letimičan pogled na odlagalište otkriva da tu ima doista raznovrsnog otpada pa se čini da tzv. razvrstavanje kojim se obvezuju građani u svojim kućanstvima, pada u vodu kad je o zbrinjavanju riječ.

Brojne su dolaske kamiona mještani  i fotografirali i objavili na društvenim mrežama, ali zasad od toga nikakve koristi.

Smrad sa Sodola širi se i prema autocesti pa oni koji ovih vrućih dana zastanu na odmorištu Dobra, imaju priliku “mirisati” otpad zahvaljujući ruži vjetrova

-Ako pitamo, odmah se to smatra napadom na vlast i time da mi ne želimo dobro Ogulinu, čak su neki izjavili i da bi Ogulin mogao zarađivati na tuđem smeću i kao u stilu; “Što bi tu trebalo biti sporno”, govore mještani odmahujući rukom na moguće politiziranje slučaja.

U Ogulinu je, naime, na vlasti SDP, pa se odmah čuje  kako se cijela priča pokušava politizirati od strane političkih oponenata jer odlagalištem upravlja gradska komunalna tvrtka Stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o. Ogulin.

No, mještanima, barem onima koji žive u blizini, politika nije tema. Njih zanima ono najvažnije – što se događa s otpadom i može li ugroziti njihovo zdravlje i okoliš.

Ne manje bitno, i nažalost nešto što mnogi preskaču jest i lokacija odlagališta.

Odlagalište 1,2 km zračne linije od toka rijeke Dobre 

Odlagalište se nalazi na višoj nadmorskoj točki, dok se u dnu doline, oko 1,2 kilometra dalje nalazi rijeka Dobra, točnije izlazi na površinu nakon poniranja u Ogulinu. Uz to se nalazi i HE Gojak.  U takvom kraškom terenu otvara se pitanje kamo odlaze oborinske i procjedne vode s odlagališta i nosi li ih Dobra dalje nizvodno?

Poznato je da kiša koja prolazi kroz otpad može ispirati različite tvari, a voda potom može prodrijeti u podzemlje i kretati se kroz pukotine i kanale karakteristične za krš. Ako postoji podzemna hidrološka veza s riječnim sustavom, takve vode potencijalno mogu dospjeti do rijeka i dalje se širiti nizvodno.

Je li to u ovom slučaju doista tako, može se utvrditi samo hidrogeološkim istraživanjima i analizom vode na području odlagališta, u podzemlju i u samim rijekama. Je li ona rađena – nije poznato. Zato se s pravom može postaviti pitanje ima li odlagalište ikakav utjecaj na čistoću rijeke Dobre, na zdravlje ljudi  i što se uopće radi krškom terenu na kojem se nalazi?

Kakvu vodu pijemo? 

I ovdje pitanjima nije kraj: ovakva rijeka Dobra putuje nizvodno i stiže i do vodocrpilišta Novigrad na Dobri udaljenog zračnom linijom tek 25 kilometara! A upravo iz ovog vodocrpilišta dijelom se vodom opskrbljuje i dugoreško područje.

Stoga se s pravom postavlja pitanje: Kakvu vodu pijemo?

Gradonačelnik Ogulina: Danas sam zatvorio Sodol! Mještani: Samo danas više od 20 kamiona!

Gradonačelnik Ogulina Dalibor Domitrović izjavio nam je da je od danas odlagalište Sodol – zatvoreno, i to njegovom odlukom!

Više informacija Domitrović najavljuje za sljedeći tjedan nakon razgovora i koordinacija, a danas nije želio komentirati ni navode mještana kao ni objave po društvenim mrežama.

Neslužbeno, ono što se može čuti jest da se na Sodol vozi komunalni mješani otpad iz nekoliko dalmatinskih gradova, potom iz nekoliko općina Karlovačke županije, ali i gradova iz Zagrebačke županije. Prema tim informacijama, sva mjerenja i dokumentacije se poštuju, a sve se odvija na traženje nadležnog fonda.

Netom nakon što je gradonačelnik Dalibor Domitrović nama izjavio da je Sodol od danas zatvoren, stižu nam nove informacije od samih mještana.

Prema njihovim navodima, samo u posljednja 24 sata prije zatvaranja, prema Sodolu je stiglo više od 20 kamiona punih otpada. Ako je točan podatak o tolikom intenzitetu dovoza upravo uoči zatvaranja, a mještani nemaju razloga lagati, teško je ne zapitati se – zašto se odjednom toliko žurilo napuniti Sodol?

Odlagalište zatvoreno u lipnju 2025. pa otvoreno u kolovozu

Podsjetimo, odlagalište Sodol zatvoreno je u lipnju 2025. godine odlukom Državnog inspektorata da bi u kolovozu iste godine Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo rješenje kojim se ukida odluka Državnog inspektorata o zatvaranju odlagališta otpada Sodol, čime se obustavlja zabrana njegova rada.

Ministarstvo je tada, objavio je Grad Ogulin, u cijelosti prihvatilo žalbu gradske komunalne tvrtke SKG d.o.o., te u obrazloženju navodilo da se radi o odlagalištu u postupku sanacije, s važećom građevinskom dozvolom, koje djeluje u okviru javnog interesa, pri čemu nije donesena odluka ministra kojom bi se naložilo zatvaranje. Tada se čulo i da je zatvaranje Sodola od strane oporbe u Ogulinu iskorišteno i za prikupljanje političkih poena, umjesto da u prvom planu bude interes građana i stabilnost sustava gospodarenja otpadom. Uz to, čulo se tada da je tako izbjegnuto  višestruko povećanje troškova zbrinjavanja otpada i povećanja cijena za Ogulince jer bi predaja otpada na drugo odlagalište stajala 110 eura po toni, uz dodatne troškove pretovara i prijevoza, što bi se odrazilo i na račune građana.

Zatvaranje Sodola nije završena priča, pitanja ostaju

Zatvaranjem Sodola priča nije završena. Ostaje pitanje koliko je otpada ondje završilo, odakle je dolazio, tko ga je dovozio i pod kojim uvjetima. Jednako je važno znati što se godinama odlagalo i postoje li konkretne analize koje mogu pokazati je li i u kojoj mjeri odlagalište utjecalo na okolni teren, podzemne vode i Dobru. I na kraju, što piju oni koji se vodom opskrbljuju iz vodocrpilišta koje hrani upravo ova rijeka?

Sada treba pokazati dokumente, a ne samo davati uvjeravanja. Ako je sve bilo zakonito i pod nadzorom, javnost ima pravo znati što su pokazivale kontrole i mjerenja. A ako nije bilo problema – zbog čega se Sodol sada zatvara? To su pitanja koja zatvaranjem odlagališta nisu nestala, nego tek trebaju dobiti odgovore.

Hrvatsku se već godinama naziva odlagalištem Europe, a nakon slučaja Gospić s apsolutnim pravom. Za dio te slike krivi smo sami. Pretvorili smo škrape, udoline, šume i krški krajolik u mjesta za odlaganje onoga što ne želimo gledati. A gdje ima otpada, ima i novca, i to puno – jer smeće je odavno postalo unosan biznis.

I zato je pitanje što ćemo ostaviti iza sebe puno veće od bilo koje političke garniture, histerije i panike. Ljubav prema domovini valjda bi trebala značiti i čuvati njezine rijeke, šume i krš, a ne ih pretvarati u deponije zbog  profita i vlastitih političkih poena.