malo povijesti
Podijeli
Prije 60 godina Karlovac je bio svjetsko središte vatrogastva: Stiglo 86 ekipa iz 13 zemalja, natjecanje posjetio i Tito
Za hrvatsko vatrogastvo Karlovac 1966. ostao je posebno važan trenutak – prva vatrogasna olimpijada na hrvatskom tlu.
Karlovac je u rujnu 1966. godine na nekoliko dana postao međunarodno vatrogasno središte. U grad su stigle 86 natjecateljskih ekipa iz 13 zemalja i ukupno 860 natjecatelja, održano je Treće međunarodno natjecanje vatrogasaca CTIF, a među najvažnijim gostima bio je i tadašnji predsjednik SFRJ Josip Broz Tito.
Upravo danas Karlovac obilježava tri velika jubileja karlovačkog vatrogastva – 155 godina DVD-a Karlovac, 60 godina od velike međunarodne vatrogasne olimpijade iz 1966. te 55 godina Javne vatrogasne postrojbe grada Karlovca.
A s obzirom na punih 60 godina velikog događaja, valja povijesti radi podsjetiti:
Bila je to prva vatrogasna olimpijada održana na području Hrvatske, a Karlovac ju je dobio nakon što je DVD Karlovac prethodno osvojio zlato na dvije međunarodne olimpijade – u Bad Godesbergu u Njemačkoj 1961. i Mulhouseu u Francuskoj 1963. godine.
Od 3. do 11. rujna 1966. grad nije bio samo domaćin velikog vatrogasnog natjecanja. Manifestacija je bila zamišljena kao veliki međunarodni događaj koji je spojio vatrogastvo, sport, gospodarstvo, kulturu, turizam i tadašnju državnu politiku.
Karlovac izabran između 21 grada
Nakon uspjeha karlovačkih vatrogasaca na prethodne dvije olimpijade, domaćinstvo je pripalo tadašnjem Vatrogasnom savezu Jugoslavije.
Za organizaciju se natjecao čak 21 grad, a Karlovac je izabran zbog uvjeta koje je mogao ponuditi za održavanje tako velikog događaja.
Odluka je potvrđena u listopadu 1965. na sjednici Stalnog savjeta CTIF-a u Rivi u Italiji, gdje su utvrđeni i program i propozicije natjecanja.
Pokrovitelj manifestacije bio je predsjednik SFRJ Josip Broz Tito.
Za Karlovac je to bio ogroman organizacijski i logistički posao. U gradu su se uređivali objekti i tereni, a za goste i posjetitelje osiguravano je oko 600 kreveta u hotelima i još 200 u privatnim kućama.
Natjecatelji su bili smješteni u posebno organiziranom natjecateljskom logoru „Petrova gora“, koji je imao sve potrebne uvjete za njihov boravak i rad.
Karlovac je time dobio i veliku turističku promociju, jer su o događaju izvještavali najvažniji tadašnji mediji.
Na terenu 1200 natjecatelja
Svečano otvorenje održano je 6. rujna 1966., a na natjecateljskom terenu okupilo se oko 1200 natjecatelja, računajući sudionike olimpijade te natjecanja žena i vatrogasne mladeži.
Prisutne su pozdravili predsjednik Skupštine općine Karlovac Josip Boljkovac, predsjednik Vatrogasnog saveza Jugoslavije Esad Čengić, predsjednik CTIF-a Josef Holaubek i predsjednik Međunarodne komisije za vatrogastvo CTIF-a Albert Bürger.
Natjecanje je otvorio savezni sekretar za unutarnje poslove Milan Mišković, kao izaslanik predsjednika Republike.
Pročitano je i Titovo pismo sudionicima. U njemu je, između ostalog, istaknuto da sve što vatrogasci spase od uništenja predstavlja doprinos materijalnom blagostanju društva i ljudskoj sreći.
Tito u Karlovcu, vatrogasci iz 13 zemalja
Već sljedećeg dana, 7. rujna, u Karlovac je stigao Josip Broz Tito, u pratnji supruge i visokih državnih predstavnika.
Susreo se s predstavnicima Vatrogasnog saveza Jugoslavije i CTIF-a te obišao međunarodnu izložbu vatrogasne opreme.
A na samom natjecanju sudjelovalo je 86 ekipa iz 13 zemalja i 860 natjecatelja.
Austrija, Jugoslavija i SR Njemačka poslale su po 11 ekipa, Belgija 10, Francuska i Italija po osam, Danska sedam, Čehoslovačka pet, Poljska četiri, Nizozemska i Mađarska po tri, a Luksemburg dvije ekipe.
Posebnost natjecanja bio je i prvi nastup ženske ekipe iz tadašnje Čehoslovačke, kao i prvi nastup ekipe njemačke vatrogasne mladeži.
Svoj su program pokazali i vatrogasci-sportaši iz SSSR-a, kao i vatrogasci-gimnastičari iz Italije.
Bez vode – ali s motorom i preprekama
Glavno natjecanje održavalo se u dvije discipline – vježbi napada i gašenja bez upotrebe vode, odnosno vježbi s motornom štrcaljkom, te štafetnoj utrci s preprekama.
Službeni dio olimpijskog natjecanja održan je 7., 8. i 9. rujna.
Istodobno su se održavala i natjecanja žena, pionira i omladinaca Jugoslavije prema pravilima Vatrogasnog saveza Jugoslavije.
Završnica je bila 10. rujna. U 16 sati počela je svečanost zatvaranja, uz mimohod sudionika i vatrogasnih vozila, nakon čega su podijeljene nagrade i diplome.
Karlovčanima i Varaždincima bronca
Domaći teren nije donio zlato karlovačkim vatrogascima, ali je DVD Karlovac osvojio brončanu medalju.
Broncu je osvojila i druga hrvatska ekipa – Profesionalna vatrogasna jedinica Varaždin.
Karlovačku ekipu činili su zapovjednik Josip Gašparac, Berislav Foscio, Boris Sajevac, Vjekoslav Pavlek, Ivan Polović, Marijan Besednik, Stjepan Brozović, Juraj Ćuk, Andrija Petrić i Stanko Skupnjak.
Za Profesionalnu vatrogasnu jedinicu Varaždin nastupili su zapovjednik Zvonko Biškup, Đuro Košić, Mato Babić, Zlatko Lacković, Jakob Siročić, Antun Horvat, Zlatko Ister, Josip Trojak, Stjepan Gajski i Stjepan Štefičar.
Nije se sve događalo na natjecateljskom terenu
Vatrogasna olimpijada bila je puno više od sportskog natjecanja.
U Karlovcu je održana velika međunarodna izložba vatrogasnih uređaja, opreme i sredstava za protupožarnu zaštitu, na kojoj je sudjelovao 31 domaći i 13 stranih izlagača.
Svoj proizvodni program predstavili su, među ostalima, TAM iz Maribora, Pastor iz Zagreba, Vatrosprem iz Beograda, Slavonski partizan iz Slavonskog Broda, Kontex iz Karlovca i Vatrotehna iz Zagreba.
Organiziran je i međunarodni festival vatrogasnog filma, izložba stručne literature, časopisa i novina iz područja zaštite od požara te izložba „Protivpožarna zaštita u umjetničkoj fotografiji“.
Izlagale su se i fotografije te umjetnički radovi na temu vatre i vatrogasaca, a djeca iz Karlovca pripremila su crteže za izložbu „Vatra i vatrogasci“.
Sve izložbe imale su i natjecateljski karakter, pa su stručne komisije dodjeljivale nagrade najuspješnijim sudionicima.
Vatrogastvo kao mjesto susreta
Olimpijada je u tadašnjem političkom kontekstu imala i šire značenje. U govorima domaćih dužnosnika vatrogastvo se isticalo kao prostor suradnje među narodima i mogućeg približavanja ljudi različitih političkih i svjetonazorskih pogleda.
Za tadašnju Jugoslaviju događaj je imao i snažnu međunarodnu promidžbenu dimenziju, a važnost koju mu je država pridavala najbolje je pokazao Titov dolazak.
Za hrvatsko vatrogastvo Karlovac 1966. ostao je posebno važan trenutak – prva vatrogasna olimpijada na hrvatskom tlu.
Gotovo četiri desetljeća poslije Hrvatska je ponovno bila domaćin istog prestižnog natjecanja. Varaždin je 2005. godine ugostio drugu vatrogasnu olimpijadu na području Hrvatske, čime je Hrvatska ušla u uski krug zemalja koje su više puta organizirale ovo međunarodno natjecanje.
A Karlovac će ove godine, 60 godina nakon velikog događaja iz 1966., ponovno se prisjetiti vremena kada su se u gradu susreli vatrogasci iz cijele Europe, ali i iz tadašnjih velikih država poput SSSR-a – i kada je Karlovac na nekoliko rujanskih dana doista bio jedno od središta svjetskog vatrogastva.
FOTO:
Izvor: Protivpožarna zaštita, 1966.
Kirinčić, Novak; 135 godina Hrvatske vatrogasne zajednice, Zagreb, 2011
Autor: Vedran Runjić
Foto: Arhiva HVZ-a, Muzej hrvatskog vatrogastva, Zvonko Biškup