Karlovčanka Jasna Plevnik na međunarodnom forumu u Kini: Budućnost svijeta nije na dominaciji i podjelama, nego na povezivanju država i civilizacija

Karlovčanka dr. Jasna Plevnik, predsjednica Geoekonomskog foruma Hrvatska, sudjelovala je na velikom međunarodnom skupu u kineskom Macau, na kojem se okupilo više od 300 stručnjaka, znanstvenika, predstavnika međunarodnih organizacija i državnih institucija iz više od 20 zemalja. Održala je izlaganje o kineskoj inicijativi Pojas i put i njezinu utjecaju na stvaranje novog svjetskog poretka, a njezine su ocjene o kineskoj globalnoj politici prenijeli i novinari uglednog hongkonškog lista South China Morning Post, koji je s njom razgovarao.

Kako se mijenja svjetski poredak, može li svijet funkcionirati bez dominacije jedne velike sile, kakvu ulogu u budućnosti imaju Kina i zemlje Globalnog juga te hoće li umjetna inteligencija povezivati ljude ili produbljivati postojeće podjele? O tim se pitanjima raspravljalo na međunarodnom forumu održanom 9. i 10. studenoga u Macau, a među sudionicima bila je i Karlovčanka dr. Jasna Plevnik, jedna od hrvatskih stručnjakinja koje se dugogodišnje bave međunarodnim odnosima, geoekonomijom i kineskom globalnom politikom.

Forum pod nazivom Međunarodni forum o međusobnom učenju među civilizacijama (International Forum on Mutual Learning among Civilizations) okupio je više od 300 sudionika iz više od 20 zemalja, a tijekom dvodnevnog programa održano je gotovo 40 tematskih i akademskih rasprava. Organizator je bila Vlada Posebne administrativne regije Macau, uz akademsku potporu Kineske akademije za povijest pri Kineskoj akademiji društvenih znanosti.

Riječ je o međunarodnoj platformi koja želi potaknuti dijalog među različitim kulturama i civilizacijama, razmjenu znanja i iskustava te raspravu o zajedničkim izazovima suvremenog svijeta. Ovogodišnji skup bio je posvećen temi „Međusobno učenje među civilizacijama, nasljeđe i razvoj”, a posebno su se razmatrali kulturni dijalog, veze Kine i portugalskoga govornog područja te položaj civilizacija u vremenu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije.

Macau je za takav skup odabran i zbog svojega posebnog povijesnog položaja. Stoljećima je mjesto susreta kineske i zapadne kulture, a danas se predstavlja kao most između Kine i ostatka svijeta, osobito portugalskoga govornog područja.

Plevnik: Pojas i put nije samo gospodarski projekt, nego i instrument globalne diplomacije

Jasna Plevnik održala je izlaganje pod naslovom „Inicijativa Pojas i put i izgradnja novog multilateralnog i multicivilizacijskog svjetskog poretka”

U središtu njezina govora bila je kineska inicijativa Pojas i put, pokrenuta 2013. godine, koju je predstavila kao mnogo više od infrastrukturnog i investicijskog projekta. Prema njezinoj analizi, riječ je o jednom od najvažnijih instrumenata kineske globalne diplomacije, koji kroz prometne, pomorske, digitalne i gospodarske veze utječe na međunarodne odnose i postupno mijenja strukturu svjetskog poretka.

Plevnik je u govoru navela da su kroz inicijativu od njezina pokretanja ostvarena ulaganja i građevinski projekti vrijedni više od 1,3 bilijuna američkih dolara. No, njezin je naglasak bio na političkom i civilizacijskom značenju tog projekta – na povezivanju država i društava te stvaranju međunarodnog sustava u kojemu bi više zemalja sudjelovalo u oblikovanju globalnih pravila.

Kinesku vanjsku politiku opisala je konceptom koji je nazvala „3M”: multilateralnost, multipolarnost i multicivilizacijski pristup. Smatra da je takva vizija suprotstavljena politici moći, hegemoniji i unipolarnom modelu međunarodnih odnosa, odnosno sustavu u kojemu jedna sila ima dominantan utjecaj.

Upravo je to bila i jedna od tema o kojoj je govorila u intervjuu za hongkonški South China Morning Post. Na pitanje o kineskoj globalnoj politici i zapadnom svjetskom poretku, Plevnik je izjavila:

„Kineska globalna politika prilično je suprotna onome što danas imamo u zapadnom svjetskom poretku. Rekla bih da u njemu postoji određena sklonost unipolarnosti.”

Time je otvorila pitanje koje je bilo jedno od važnih polazišta njezina nastupa: može li budući međunarodni poredak biti zasnovan na većem broju utjecajnih država i ravnopravnijoj međunarodnoj suradnji, umjesto na dominaciji jedne ili nekoliko velikih sila.

Zapad kritizira kineski projekt, ali pokreće slične inicijative

Značajan dio izlaganja Plevnik je posvetila odnosu Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država i drugih zapadnih zemalja prema kineskoj inicijativi Pojas i put.

Upozorila je da su zapadne političke i analitičke strukture taj projekt posljednjih godina često opisivale kao geopolitički instrument ili kao sredstvo stvaranja dužničke ovisnosti država koje u njemu sudjeluju. Takve je kritike ocijenila nedovoljno potkrijepljenima dokazima.

Istodobno je ukazala na činjenicu da su Europska unija i skupina G7 pokrenule vlastite globalne infrastrukturne programe – Global Gateway i Partnerstvo za globalnu infrastrukturu i ulaganja. Plevnik je njihovo pokretanje protumačila kao neizravno priznanje važnosti kineskog modela povezivanja svijeta, premda smatra da zapadne inicijative zasad nemaju usporediv utjecaj na međunarodne odnose.

Upozorila je i na sve izraženije korištenje trgovine kao političkog sredstva u nadmetanju velikih sila. Prema njezinoj ocjeni, gospodarska suradnja sve se češće podređuje geopolitičkim interesima, što slabi globalizaciju i međunarodnu međuovisnost.

Globalni jug želi veću ulogu u odlučivanju o svijetu

Posebno mjesto u njezinu izlaganju zauzela je uloga Globalnog juga, odnosno zemalja Azije, Afrike i Latinske Amerike koje žele veću zastupljenost u međunarodnim institucijama i globalnom odlučivanju.

Plevnik je inicijativu Pojas i put povezala s platformom BRICS, ističući da oba formata pridonose većoj vidljivosti i utjecaju zemalja koje dosad nisu imale odgovarajuću težinu u oblikovanju međunarodnih pravila.

Njezina je teza da svjetski razvoj ne mora slijediti samo zapadni model te da zemlje Globalnog juga nisu pasivni promatrači globalnih promjena, nego sve važniji sudionici međunarodnih gospodarskih i političkih procesa.

U tom je kontekstu naglasila da različiti razvojni modeli i civilizacijska iskustva ne bi trebali biti prepreka suradnji.

Upozorila na politizaciju kulture i rast nepovjerenja među civilizacijama

Plevnik se u govoru nije zadržala samo na gospodarstvu i geopolitici. Upozorila je i na rastuće podjele u kulturnim odnosima, ograničavanje međunarodnih kulturnih razmjena te korištenje kulturnih i vjerskih razlika za političku mobilizaciju.

Kao primjere navela je odnos prema ruskoj kulturi u Europskoj uniji nakon 2022. godine, političko usmjeravanje nezadovoljstva građana prema migrantima i ljudima drukčijih kulturnih i vjerskih tradicija te američko označavanje Konfucijevih instituta sigurnosnom prijetnjom.

Smatra da takvi procesi dodatno opterećuju međunarodne odnose i udaljavaju društva od ideje međusobnog razumijevanja. Upravo zato, prema njezinu stajalištu, dijalog među civilizacijama nije samo kulturno pitanje, nego i važan preduvjet međunarodne stabilnosti.

Umjetna inteligencija – hoće li povezivati svijet ili stvoriti novi digitalni jaz?

Jedna od posebno aktualnih tema njezina izlaganja bila je umjetna inteligencija i njezin utjecaj na budućnost međunarodnih odnosa.

Plevnik je istaknula Digitalni Put svile kao dio kineske inicijative koji zemljama u razvoju omogućuje pristup novim tehnologijama, digitalnoj infrastrukturi, umjetnoj inteligenciji, velikim podacima i 5G mrežama. Takve mogućnosti, smatra, mogu pomoći modernizaciji gospodarstava i javne uprave te smanjiti tehnološki jaz između bogatijih i siromašnijih zemalja.

Posebno je upozorila na podatak Ujedinjenih naroda koji je navela u govoru: oko 2,2 milijarde ljudi u svijetu i dalje nema pristup internetu. To je približno četvrtina svjetskog stanovništva.

Postavila je i pitanje tko će upravljati razvojem umjetne inteligencije i prema čijim će se interesima oblikovati njezina pravila. Uspoređujući američki i kineski pristup, američku je politiku opisala kao jednostraniju, dok je kineski pristup predstavila kao usmjeren prema međunarodnoj suradnji i globalnoj regulaciji.

Upozorila je da bi bez zajedničkih pravila moglo doći do digitalnog kolonijalizma i novih tehnoloških zidova između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.

Povezivanje različitosti, a ne njihovo brisanje

Zaključna poruka njezina nastupa bila je da globalna povezanost ne mora značiti odricanje od vlastitog kulturnog i civilizacijskog identiteta.

Inicijativu Pojas i put opisala je kao projekt koji povezuje infrastrukturu, ljude i različite kulture – od Kine preko Europe i islamskog svijeta do Latinske Amerike i Afrike. Naglasila je da se takva povezanost ne bi trebala graditi na nametanju jedinstvenog kulturnog modela, nego na priznavanju i poštovanju razlika.

Svoj je govor povezala i s kineskom Globalnom civilizacijskom inicijativom iz 2023. godine, koja promiče međusobno učenje i suradnju među civilizacijama.

Njezina je temeljna poruka da različitost i globalna povezanost mogu postojati istodobno te da se budući međunarodni poredak treba graditi kroz suradnju, a ne kroz podjele.

Karlovčanka u međunarodnoj raspravi o budućnosti svijeta

Sudjelovanje Jasne Plevnik na forumu u Macau još je jedno predstavljanje hrvatske stručne perspektive na međunarodnoj raspravi o promjenama globalnih odnosa. Kao predsjednica Geoekonomskog foruma Hrvatska, godinama se bavi međunarodnim odnosima, kineskom geoekonomijom, gospodarskom diplomacijom i odnosima Europe i Azije.

Posebnu težinu njezinu sudjelovanju daje i činjenica da je o temama foruma razgovarala s novinarima South China Morning Posta, jednog od najpoznatijih medija u Hong Kongu. U razgovoru je iznijela svoje viđenje razlika između kineskog i zapadnog pristupa globalnoj politici, a njezina je izjava uvrštena u izvještaj o forumu.

Skup u Macau pokazao je koliko su danas povezane teme kulture, gospodarstva, tehnologije i međunarodne politike. Rasprava o umjetnoj inteligenciji ne može se odvojiti od pitanja globalne nejednakosti, a razgovor o civilizacijama sve se više povezuje s pitanjem tko će sudjelovati u oblikovanju budućeg svjetskog poretka.