Birač predlaže reformu upravljanja poljoprivrednim zemljištem u Karlovcu: Stotine državnih parcela obrasle raslinjem
Primjer rascjepkanosti parcela je Rečica
Gradski vijećnik u karlovačkom Gradskom vijeću Dimitrije Birač predlaže strukturnu reformu upravljanja poljoprivrednim zemljištem na području Karlovca, s ciljem aktiviranja zapuštenih površina, rješavanja imovinsko-pravnih prepreka i okrupnjavanja usitnjenih parcela. Kao jedan od ključnih problema ističe podatak da se od ukupno 21.752 hektara poljoprivrednog zemljišta na području grada u sustavu ARKOD nalazi 6.073,23 hektara.
Prema podacima Grada koje je analizirao, više od 72 posto poljoprivrednog zemljišta trenutačno je izvan sustava aktivne poljoprivredne proizvodnje i potpora. Na području Karlovca registrirano je 1.519 aktivnih poljoprivrednih gospodarstava, od kojih su 779 samoopskrbna obiteljska gospodarstva, dok je registrirano i sedam zadruga.
Birač upozorava i na nedostatak sustavnog praćenja stanja zemljišta. Grad, navodi, nema podatak o prosječnoj veličini katastarskih čestica, ne prati broj neriješenih imovinsko-pravnih sporova koji otežavaju ulaganja niti vrednuje ekonomske učinke dodijeljenih poljoprivrednih potpora na okrupnjavanje zemljišta i rast proizvodnje.
Stotine državnih parcela obrasle raslinjem
Posebno problematičnim smatra stanje državnog poljoprivrednog zemljišta koje je povjereno Gradu na upravljanje. Od ukupno 2.044 čestice, njih 775, površine 192,27 hektara, obraslo je šumskim raslinjem. Prema terenskom uvidu, zaraslo je i 39 čestica koje su već obuhvaćene ugovorima o zakupu.
Kao primjer rascjepkanosti navodi katastarsku općinu Rečica, u kojoj se na 282,27 hektara nalazi 634 čestice. Njihova prosječna veličina manja je od 0,45 hektara, dok medijan iznosi svega 0,25 hektara. U toj je katastarskoj općini, prema njegovim podacima, 79 čestica obraslo raslinjem.
Dodatni problem vidi u smanjenju proračunskih sredstava. Kako navodi, drugim izmjenama Programa poljoprivrede za 2026. godinu sredstva za raspolaganje državnim zemljištem smanjena su s planiranih 12.000 na 4.000 eura, a za čišćenje poljoprivrednih površina s 15.000 na 5.269 eura.
Birač upozorava i da su geodetske usluge ugovorene u srpnju ove godine većinom usmjerene na pojedinačna iskolčenja prilikom uvođenja u posjed, za što je predviđeno 38 elaborata, dok su za spajanje i osnivanje čestica predviđena samo dva.
Predlaže poseban pododjel za aktivaciju zemljišta
Kao odgovor na navedene probleme, Birač predlaže reorganizaciju Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove i Upravnog odjela za gospodarstvo, razvoj grada i fondove EU te osnivanje Pododjela za aktivaciju i konsolidaciju poljoprivrednog zemljišta.
Pododjel bi, prema prijedlogu, činila tri stručnjaka – pravnik, geodet i agronom – koji bi polovicu radnog vremena provodili u uredskim poslovima, a polovicu na terenu. Model bi se temeljio na paralelnom radu: dok bi jedan dio tima provodio natječaje, nadzirao ugovore i pripremao projekte na već uređenom području, drugi bi istodobno rješavao imovinsko-pravne i geodetske prepreke u sljedećoj katastarskoj općini.
Kao mogući pilot-projekt navodi Rečicu, nakon čega bi se model mogao primijeniti u Šišljaviću i Skakavcu.
Predložena reforma obuhvaća četiri ključna koraka: rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i usklađivanje katastra sa zemljišnim knjigama, geodetsko okrupnjavanje parcela u veće proizvodne cjeline, poticanje povezivanja lokalnih poljoprivrednika te povezivanje proizvođača s europskim fondovima i gradskim tržištem.
Kod okrupnjavanja Birač predlaže povezivanje susjednih državnih i gradskih parcela u proizvodne površine od 10 do 50 i više hektara. U dugoročne ugovore o zakupu ugradila bi se zabrana podzakupa i ponovnog usitnjavanja, uz obvezan godišnji terenski nadzor.
Prednost udruženim lokalnim proizvođačima
Birač smatra da bi veće proizvodne površine mogle biti poticaj povezivanju malih gospodarstava, a ne prijetnja njihovu opstanku. Predlaže da Grad kroz sustav bodovanja na natječajima prednost daje proizvođačkim organizacijama koje okupljaju lokalne poljoprivrednike.
Među predloženim mjerama je i priprema europskih projekata za navodnjavanje, krčenje zemljišta i nabavu zajedničke mehanizacije. Uz to, predlaže uvođenje zelene javne nabave, kojom bi se lokalni proizvođači izravnije povezali s gradskim vrtićima, školama i drugim javnim ustanovama.
Kao jedan od razloga za promjenu pristupa navodi i izostanak interesa za opremu za navodnjavanje u 2026. godini, kada, prema njegovim podacima, nije predan nijedan zahtjev. Ističe i da gradska prijava za komasaciju u Blatnici Pokupskoj i Šišljaviću nije odobrena na državnom pozivu.
Prema Biračevoj procjeni, provedba predloženog modela trajala bi od godinu i pol do tri godine po katastarskoj općini. Očekuje da bi se uložena sredstva dugoročno vraćala u gradski proračun kroz zakonski udio Grada od 65 posto prihoda od dugoročnog zakupa, uz istodobno povećanje lokalne proizvodnje i stabilniju opskrbu svježom hranom.