Radio Mrežnica
ANALIZA Podijeli

Rata za prosječan stan u Karlovačkoj županiji 422 eura

Velike su razlike u Hrvatskoj – od priobalja do Slavonije

Nepriuštive cijene nekretnina u Hrvatskoj stalna su tema rasprave, a novi izračun pokazuje kako bi kupac s prosječnom neto plaćom za kredit stana od 60 kvadrata mjesečno izdvajao 664 eura, odnosno 42,8 posto plaće. Razlike među županijama pritom su vrlo velike, a platforma EstateIQ ističe da kupci zbog cijena sve češće pomiču granice potrage.

Analiza se temelji na prosječnim neto plaćama po županijama iz drugog tromjesečja 2026. i prosječnim cijenama stanova prodanih u 2025. iz Pregleda tržišta nekretnina Ministarstva prostornog uređenja i Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Što se rata tiče, ona je izračunata za stan od 60 kvadrata (medijalna veličina prodanog stana u Hrvatskoj), uz prosječnu kamatu od 2,91 posto, 10 posto učešća i rok otplate od 25 godina.

Vukovarsko-srijemska najpriuštivija, Splitsko-dalmatinska stoji najgore

Prema takvoj analizi, najdostupnija županija u odnosu na prosječnu plaću je Vukovarsko-srijemska, gdje bi rata iznosila 284 eura ili 20,2 posto prosječne plaće. Slijede Požeško-slavonska (20,4 posto) i Sisačko-moslavačka županija (21,8 posto), a na drugom kraju ljestvice je Splitsko-dalmatinska.

Prosječan stan od 60 kvadrata ondje, prema tom izračunu, stoji oko 203.000 eura, a rata od 858 eura uzima 57,4 posto prosječne plaće. Slijede Istarska (49,2 posto), Dubrovačko-neretvanska (48,3 posto), Primorsko-goranska (46,3 posto) i Zadarska županija (45,1 posto).​

Grad Zagreb s 1.784 eura ima najvišu prosječnu plaću u zemlji, ali tek je 16. od 21 županije po priuštivosti, s obzirom na to da rata od 742 eura ondje uzima 41,6 posto plaće.

Karlovačka županija je na 8. mjestu od 21 županije: rata za prosječan stan od 60 kvadrata ondje bi iznosila 422 eura, odnosno 27,5 posto prosječne neto plaće, što je ispod hrvatskog prosjeka od 42,8 posto.

Regionalne razlike vrlo su vidljive i očekivane; u pet obalnih županija rata za prosječan stan prelazi 45 posto plaće, što je granica koju je HNB postavio za ukupne mjesečne rate dužnika. S druge strane, u Top 5 najpriuštivijih uglavnom su slavonske i kontinentalne županije, gdje se udio rate u plaći na 25 godina kreće od 20 do 25 posto.

Kupci zbog cijene pomiču granice

Razlike u cijenama po geografskom ključu svakako se odražavaju i na ponašanje kupaca. S platforme EstateIQ, koja agencijama olakšava upravljanje nekretninama, napominju da je pomicanje granica u traženju stanova uobičajena praksa. Primjer iz Zagreba i okolice to dobro ilustrira:

“Tipičan razgovor izgleda ovako: par u siječnju traži trosobni stan u Trnju, a u svibnju gleda dvosobni u Velikoj Gorici”, objašnjavaju stručnjaci. “Iz perspektive agencije tako izgleda priuštivost. Kupac ne nestaje, nego pomiče granice.”​

S obzirom na stanje tržišta, detaljna potraga na različitim lokacijama pokazuje se kao razuman pristup za mnoge. Podaci idu u prilog tome; primjerice, prosječan stan od 60 kvadrata u Zagrebačkoj županiji, kojoj pripada Velika Gorica, stoji oko 52.000 eura manje nego u Gradu Zagrebu. Kupcu s prosječnom zagrebačkom plaćom to potencijalno donosi i značajan pad mjesečne rate kredita.

Niže cijene u pojedinim županijama pritom imaju i drugu stranu. Podaci pokazuju da se u tri najdostupnije županije prodaju pretežno stariji stanovi; polovica prodanih stanova ondje ima 45 ili više godina. Tko u tim županijama traži novogradnju, platit će i više nego što to prosjek pokazuje.

Sveukupno, na razini cijele Hrvatske, prosječan stan od 60 kvadrata stoji 8,4 prosječne godišnje neto plaće, a kupac će jednom godišnjom neto plaćom moći platiti 7,1 m2 prosječnog stana. U isto vrijeme, rast plaća ne ide u korak s rastom cijena nekretnina, što još smanjuje priuštivost. Slični problemi vidljivi su i diljem Europe, zbog čega se ovih dana održavaju prosvjedi i štrajkovi.

FOTO ILUSTRACIJA

Portal Radio-Mrežnica unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više na Prihvati Čitaj više