Radio Mrežnica
Podijeli

Karlovački Županijski sud među strožima u RH

Samo jedan građanin i novinari bili su gosti Županijskog suda u Karlovcu na Danu otvorenih vrata, danas održanom u sklopu Europskog dana pravosuđa.

Predsjednik Perković je pojasnio da su imali malo vremena za pripremu manifestacije te da će iduće godine biti sigurno bolja. Jer, osim što će imati više vremena za pripremu, brojni će građani sigurno biti znatiželjni razgledati novouređeni prostor karlovačke Palače pravde u koji će sudovi useliti do prve polovice iduće godine.

– Već sada se vidi lijepa fasada. Završava se fasada i u atrijskom dijelu, a radovi su iznutra otišli prilično daleko. Očekujemo da će rokovi biti poštovani i da bi zgrada možda bila useljiva do polovice godine. To je zahvat koji košta oko 35 milijuna kuna, podsjetio je Perković i zahvalio norveškoj vladi koja ga financira.

A dok čekaju preseljenje Županijski sud sa svojim Građanskim i Kaznenim odjelima radi u zgradi Croatia osiguranja na Korzu. Posla za svih 44 zaposlenih (od čega je 12 u Stalnoj službi u Gospiću) ima poprilično puno, iako Perković kaže kako broj novopristiglih predmeta stagnira. Cilj je, naglašava, riješiti ih više nego li ih pristigne.

S formiranjem Stalne službe u Gospiću Županijski sud u Karlovcu zabilježio je povećanje broja kaznenih djela ubojstava. Još jedna specifičnost su i kaznena djela vezana za migrante. Osim što procesuiraju one koji uzimaju novac za ilegalno prebacivanje preko državne granice, ima i samih migranata koji su uhićeni. Tako je mladi Sirijac već neko vrijeme u karlovačkom zatvoru jer je u Ogulinu provalio u nekoliko trgovina u potrazi za hranom i odjećom, a nađen je u jednom osobnom automobilu. Hoće li i dalje biti iza rešetaka karlovačkog zatvora, večeras će odlučiti dežurni sudac.

– Naš sud prosječno mjesečno prima 365 predmeta, a rješavamo 383 odnosno više od primljenih predmeta i to je dobar znak.

Osim toga, u Županijskom sudu u Karlovcu svaki sudac mora posvetiti svoje vrijeme rješavanju starih predmeta. To su oni koji ni nakon tri godine nisu završeni.

– U našem sudu ima oko 50 do 60 posto starih predmeta. To je oko 1100 predmeta i od toga ne bježimo jer oni imaju svoj radni vijek i neki puta ih naprosto nije moguće završiti.

I dok se na kaznenom odjelu predmeti poput teških ubojstava i sličnih kaznenih djela riješe u vrlo kratkom roku, na Građanskom je odjelu potpuno drugačija priča. Upravo tamo ima najviše starih sudskih procesa.

– Ako se ne možete razvesti onda dođete na suda, ako se ne možete dogovoriti sa susjedom oko načina korištenja zajedničkog dvorišta ili ako vam sestra kaže: "To je moj stan, meni je to tata dao!",  a vi kažete da to nije točno, onda se dolazi na sud da se sve razjasni i onda sud donosi konačnu odluku. No, to može potrajati, pojasnio je sudac Perković.

Da bi se uskladila pravosudna praksa na razini cijele države, na 15 županijskih sudova u Hrvatskoj, pa tako i na karlovački, stižu predmeti iz cijele zemlje. Npr. ako se netko u Dubrovniku žali na neku presudu tamošnjeg Općinskog suda, taj predmet može doći na rješavanje karlovačkim sucima. I obrnuto.

– Dolazak spisa iz drugih krajeva ima smisla puno jer mi onda vidimo kakva je praksa tih sudova. Recimo za prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom iz nehaja koju sudi Općinski sud u Dubrovniku možemo usporediti sa nekom koju sudi Općinski sud u Karlovcu. Onda možemo reći izriče li naš sud jače i više kazne ili blaže. Mi smo nekada imali epitet najstrože regije kad je promet u pitanju, a i dalje ga nosimo.

Ovoga trenutka karlovački Županijski sud po svome je radu u zlatnoj sredini svih 15 županijskih sudova. Ali, cilj je biti još puno bolji. – Da dođemo do brojke kada ćemo moći reći da predmete možemo riješiti najdulje u roku od tri godine od momenta kada ste vi postavili zahtjev. Težište je da dođemo do te – brze pravde, zaključio je predsjednik suda.

Portal Radio-Mrežnica unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više na Prihvati Čitaj više