Taj projekt stoljeća, u kojeg bi Kina i ostale zemlje mogle uložiti oko tisuću milijardi dolara, trebao bi potpuno promijeniti ekonomsku i političku sliku svijeta. Kina želi obnoviti nekadašnji Put svile, kako bi ojačala svoje veze sa srednjom Azijom, Europom, Afrikom i ostatkom svijeta. Radi se ne samo o širenju trgovinskih i ekonomskih veza, već i o težnji da Kina – koja posljednjih godina polako, ali sigurno prerasta u najveće svjetsko gospodarstvo – postupno preuzme ulogu svjetskog lidera.
Karlovčanka Jasna Plevnik pozvana je kao ekspert za Kinu i jugoistočnu Europu,a imala je izalganje o kineskoj ekonomskoj diplomaciji. Kineska agencija Xinhua objavila je i intervju s njom kojeg možete čitati ovdje. Inače, ovaj mjesec je 25 godina uspostave odnosa Hrvatske i Kine, a kako kaže Plevnik, Milanovićeva Vlada nije razvijala te odnose za razliku od HDZ-ovih.
U Peking je Vlada poslala državnu tajnicu Mariju Pejčinović Burić, kao osobnu izaslanicu premijera Andreja Plenkovića. Na sličan način postupila je većina članica Europske unije, Amerike i Japana, koji se također pomalo rezervirano odnose prema kineskom projektu stoljeća, tvrdeći da on nije potpuno jasan te da počiva na pravilima igre koja odgovaraju ponajprije Kinezima. SAD, Japan i EU poslali su u Peking ministre ili niže rangirane dužnosnike.
Među predstavnicima stotinjak zemalja u Pekingu bilo je čak 29 predsjednika država ili premijera, uglavnom iz Azije, zajedno s prvim ljudima Ujedinjenih naroda, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Glavna zvijezda bio je ruski predsjednik Vladimir Putin, kojem su domaćini pridali osobitu pažnju. Međutim, veliko zanimanje za »Put svile« pokazali su hrvatski susjedi poput Mađarske i Srbije, koji – za razliku od naše zemlje – žele uhvatiti priliku i privući goleme kineske investicije u svoju infrastrukturu i gospodarstvo. Mađarsku, Srbiju i Grčku u Pekingu su predstavljali premijeri Viktor Orban, Aleksandar Vučić i Aleksis Cipras, a Slovenija je tamo poslala ministra gospodarstva Zdravka Počivalšeka, zajedno s državnim tajnikom Jurom Lebenom.
Za razliku od naše države, Grčka, Srbija i Mađarska nalaze se na glavnoj trasi Puta svile. Preciznije, taj kineski projekt pod nazivom »Jedan pojas, jedan put« trebao bi azijske i europske države povezati kopnom i morem, uz stvaranje šest glavnih ekonomskih žarišta. Kopneni put (pojas) prostire se od Kine kroz srednju Aziju i Rusiju prema srednjoj Europi, a morski put polazi od Kine, preko Indijskog oceana i Crvenog mora do grčke luke Pirej. Ukratko, Grčka, Srbija i Mađarska nalaze se negdje na kraju Puta svile. One bi trebale postati europska spojnica između kopnenog i morskog puta iz Kine. Stoga Kinezi financiraju ne samo obnovu i veliko proširenje luke Pirej, nego i željeznicu koja bi povezala Atenu, Beograd i Budimpeštu, što bi povećalo i ubrzalo promet robe na potezu od Mediterana do Srednje Europe i obrnuto. Stoga Srbija, Mađarska i Grčka s razlogom očekuju i dobivaju goleme kineske investicije, vrijedne milijarde dolara. S druge strane, Hrvatska je ostala po strani.