– Otprilike 10 godina unazad situacija je bila puno drugačija. Bilo je više ljudi koji su htjeli ostati u Karlovcu i aktivno se baviti uličnim performansom, što u obliku grafita, što u obliku graffiti writinga, što u obliku murala i sl. Međutim, mi više nemamo platforme u Karlovcu koje bi zastupale ili na neki način podupirale takvu vrstu aktivnosti i koje bi podupirale umjetnike ili mlade osobe, učenike koji se žele baviti takvim oblikom izražavanja, ističe Anđela Žapčić,karlovačka umjetnica koja je pokrenula Platformu F12.
Na zidovima svašta piše
Na zgradama i javnim površinama danas uglavnom možemo vidjeti natpise i poruke koje se odnose na podršku nekom od nogometnih klubova, glazbenih bendova, a na taj način se izražavaju i politički stavovi lokalnih tinejdžera. Nerijetko je slučaj da karlovačke fasade obilježi i govor mržnje i prijetnje imaginarnim ili stvarnim suprotstavljenim društvenim skupinama.
Nemamo grafitersku scenu nego smo izloženi vandalizmu
No, osim nekoliko umjetnika koji ostave svoj trag likovnim izričajem, tu grafiterska scena Karlovca staje, a ostaje i prevladava vandalizam.
– Nemamo grafitersku scenu, nego smo izloženi čistom vandalizmu. Što se mene tiče, nikakav statement koji uključuje podršku nekakvoj političkoj opciji, osuđivanje, niti neki oblik segregacije putem nekog natpisa na javnoj površini ne može biti grafit. To je natpis, vandalizam i često je antagonizirajući, pojašnjava Žapčić.
Problemi s kojima se suočavaju lokalni umjetnici koji se žele baviti uličnom umjetnošću je teško ishođenje uporabnih dozvola i dozvola za korištenje javnog prostora za svoju umjetnost.
Niti vlasti, niti publika nemaju sluha za uličnu umjetnost
Niti vlasti u lokalnoj zajednici nemaju sluha za uličnu umjetnost, a niti publika je ne razumije.
-Više puta sam i sama napravila murale koji su mi već drugi dan bili uništeni, kaže Žapčić.
Umjetnost mora biti na ulici, mora biti prisutna i viđena kako bi se pružila opća vizualna informacija, ali i kako bi mogla izazvati bilo kakvu reakciju. Potrebno je odgajati publiku nudeći joj takve sadržaje. Osim toga, radionice i slični edukativni sadržaji, pogotovo s djecom mogu uvelike doprinijeti razvoju ulične umjetnosti i povećanju broja grafitera u gradu Karlovcu.
-Ulična umjetnost uvelike može oplemeniti javni prostor. U zadnje vrijeme Carpe Diem i KaMatrix kao i Platforma F12 ulažu napore da se pojača ulična umjetnost u Karlovcu, ali to sve još uvijek ne uspijeva izboriti mjesto za uličnu umjetnost koje joj pripada. Pogotovo KaMatrix dovodi umjetnike iz drugih gradova kako bi oplemenili prostor i Karlovac obogatili u tom pogledu, objašnjava Žapčić.
"Društvo naša djeca" rado bi se uključilo u ovaj oblik umjetnosti
Mnogi Karlovčani su se u anketi Radio Mrežnice izjasnili kako smatraju da je premalo zastupljena ulična umjetnost i kako bi voljeli da se to promijeni. Grafiti im ne smetaju, ali vandalizam da. Pošarani zidovi su za Karlovčane ruglo grada.
Na pitanje kako bi bilo da se npr. barem jedan zid ili fasada u Karlovcu rezervira za ulične umjetnike koji bi se tu mogli izraziti i to npr.u suradnji s karlovačkim mališanima koji su, ipak, najkreativniji dio bilo koje populacije, predsjednica Društva naša djeca Karlovac, Renata Sumina odgovara:
-To bi bilo jako dobro, pogotovo s djecom. Oni jako vole crtati i raditi. Osim etabliranih, starijih umjetnika koji to profesionalno rade i za djecu bi tako nešto trebalo napraviti. Djecu treba uvoditi u svijet umjetnosti kako bi kasnije imali osjećaj za nju i kako bi je razumjeli i cijenili.
I Anđela ističe kako je već radila s djecom i kako su i više zainteresirani za umjetnost od odraslih.
– S njima je prekrasno raditi, ali da se pokrene ulična umjetnost u Karlovcu te dječje radionice, samo su jedan segment, treba još puno uložiti napora u lokalnoj zajednici kako bi se umjetnost razvila, postala zastupljenija i kako bi se ljudi navikli na nju, poručuje Anđela Žapčić.