Nerijetko smo svjedoci počinjenja kaznenog djela klevete, uvrede, sramoćenja te poticanja na mržnju i nasilje i to pogotovo na društvenim mrežama.
Kako stručnjaci naglašavaju, važno je boriti se za slobodu govora, ali sloboda prestaje tamo gdje počinje ugroza slobode druge osobe. Zato su u Kazneni zakon prije nekoliko godina ponovno uvedene kategorije časti i ugleda.
Za klevetu i sramoćenje kazne i do 360 dnevnih primanja
Kazneno djelo uvrede ostvaruje onaj tko drugoga uvrijedi (čl. 147. st. 1. KZ-a). Za počinjenje ovog oblika kaznenog djela uvrede predviđena je novčana kazna do devedeset dnevnih iznosa. Kvalificirani oblik kaznenog djela uvrede ostvaruje onaj tko drugoga uvrijedi putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je uvreda postala pristupačna većem broju osoba. Za kvalificirani oblik kaznenog djela uvrede predviđena je novčana kazna do sto osamdeset dnevnih iznosa (čl. 147. st. 2. KZ-a).
Kleveta i sramoćenje su kaznena djela i na računalnim sustavima ili mrežama za što se, ukoliko se to potvrdi i na sudu, mogu platiti novčane kazne. Najviša kazna može biti i do 360 dnevnih dohodaka. Ukoliko se osoba koja je klevetala, sramotila i sl. ispriča osobi protiv koje je govorila ili pisala prije kaznenog postupka ili pak ako je bila izazvana od strane osobe protiv koje je pisala ili govorila, neće morati platiti kaznu.
Kazneno djelo klevete čini onaj tko pred drugim za nekoga iznese ili pronese neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je ta činjenična tvrdnja neistinita (čl. 149. st. 1. KZ-a). Kazna za takvo kazneno djelo je novčana kazna od tristo šezdeset dnevnih iznosa. Kvalificirani oblik kaznenog djela čini onaj koji klevetu počini putem tiska, radija, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je ono postalo pristupačno većem broju osoba, a kazna za kvalificirani oblik je novčana kazna od petsto dnevnih iznosa (čl. 149. st. 2. KZ-a).
Može se podnijeti kaznena prijava protiv poznatog ili nepoznatog počinitelja.
– Kazneni progon vrši Državno odvjetništvo. Ako ocijene da ima elemenata kaznenog djela, ići će kazneni postupak u kojemu, ako imamo imenom i prezimenom osobu koja je oštećena, ona može sudjelovati u postupku kao žrtva, tj. dati svoj iskaz i to bi u konačnici trebalo dovesti do osude, objašnjava odvjetnica Ines Bojić.
Bilo tko može prijaviti sramoćenje druge osobe, ne mora nužno to učiniti oštećena osoba
Čak niti osoba koja je direktno pogođena klevetom, uvredom, sramoćenjem i sl. ne mora nužno podizati tužbu već to može prijaviti bilo tko, od novinara do "običnih" građana.
Kazneno djelo sramoćenja se sastoji u iznošenju činjenične tvrdnje, pred drugim, o nekome, a koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu (čl. 148. st. 1. KZ-a). Moguća kazna jest novčana i to do sto osamdeset dnevnih iznosa. Prenošenje takve činjenične tvrdnje putam tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili neki drugi način zbog kojeg je postalo pristupačno većem broju osoba predstavlja kvalificirani oblik tog djela, s kaznom od tristo šezdeset dnevnih iznosa (čl. 148. st. 2. KZ-a).
-Takvo kazneno djelo se vodi po službenoj dužnosti i nije neophodno podizati privatnu tužbu. U slučaju pak podizanja tužbe, ona se mora podići unutar 3 mjeseca otkako je osoba saznala za počinjenje kaznenog djela i identitet počinitelja, naglašava Bojić.
Poznavanje građanskih prava i obveza nužno je za razvoj demokracije i njezino pravilno konzumiranje. Pogotovo osobe iz javnog života te novinari imaju veću odgovornost u iznošenju stavova jer njihove riječi dopiru do većeg broja ljudi, no sve većom upotrebom društvenih mreža više smo izloženi rizicima da nekoga uvrijedimo ili da sami postanemo žrtve.
Javno sramoćenje osoba može imati teške posljedice za psihičko zdravlje ljudi, ali i za njihovu profesionalnu karijeru. Ukoliko itko primjeti "pretjeranu konzumaciju slobode govora" DORH je adresa za prijavljivanje takvih "ispada".