Zadnje je potpisivanje peticije pokrenula grupa građana iz Cerovca, Knez Gorice i Vukmanića, prikupivši 700 potpisa, podsjeća jedan od inicijatora, Željko Obradović iz karlovačke Udruge dragovoljaca i branitelja, dok su ranije prikupljeni potpisi mještana Tušilovića, Lemić Brda i Popović Brda.
Obradović upozorava kako planirani Cenatar na Babinoj Gori nije u skladu s dokumentima o gospodarenju otpadom u Hrvatskoj, prvenstveno nacionalnom strategijom.
– Republika Hrvatska se jasno odredila prema tom problemu i rekla da ćemo ubuduće graditi po bezdeponijskom konceptu – napominje Obradović.
Ali, nastavlja, budući centar na Babinoj Gori ne poštuje taj koncept; tamo bi se otpad deponirao.
– Ovo što se planira na Babinoj Gori, kosi se s tim programom Republike Hrvatske u niz stvari. Dokumenti od 2006. koji se provlače, u principu, predviđaju nešto drugo na Babinoj Gori i zbog toga smo sve ovo pokrenuli. Na Babinoj Gori ne bi bio koncept gospodarenja otpadom na ovaj način kao što Strategija predviđa, nego bi to bilo klasično deponiranje otpada i to u ogromnim količinama – upozorava Obradović.
Drži da bi tako na prostor iznimno bogat vodom došao deponij.
– Ne bi se izgradio centar za gospodarenje otpadom, nego bi to trebao biti deponij koji ima ogroman prostor i osigurava prostor za deponiranje: prema prvim dokumentima za 27 godina, pa se to dalje veže u budućnost nekakvim planovima itd. Znači, čitav jedan prostor, za koji struka tvrdi da je izuzetno bogat vodom, a ta voda izuzetne kvalitete, dovodi se u pitanje takvim jednim centrom za gospodarenje otpadom – primjećuje Obradović.
Osim toga, podsjeća Obradović, Karlovac najviše vode dobiva iz Korane.
– Rijeka Korana, u stvari, prihranjuje izvorišta kojima se grad hrani. Onaj tko tvrdi da takav regionalni centar, tj. takav deponij, ne bi prijetio rijeci Korani… Mislim da je to neodrživa tvrdnja: to je toliko blizu tog deponija da bi nesumnjivo došlo do zagađenja rijeke Korane, a samim time i pitanje pitke vode u gradu Karlovcu – tvrdi Obradović.
Podsjeća na primjer Zagreba, “koji je imao više od 90 izvora iz kojih je dobivao vodu, a sada spao na 10-ak”.
– Nebrigom je došlo do zagađenja većine tih izvora i danas grad Zagreb, praktično, ima jako velik problem! Zašto bi se to Karlovcu dogodilo – pita Obradović.
Stoga inicijatori peticije apeliraju da se o tome da centar za gospodarenje otpadom bude na Babinoj Gori još jednom razmisli.
– Mi pozivamo da se o toj odluci još jedanput promisli. Isto tako, stojimo pri tome da bi se trebao za grad Karlovac uvesti taj koncept bez deponija i da bi se ljudi koji rade u tim strukturama trebali založiti upravo za takav koncept. Deponij nije rješenje. Na deponiju se gube materijalna sredstva: otpad nije smeće, otpad je novac, a novac ne bi trebalo dalje deponirati, trebalo bi ga stavljati u daljnji opticaj – poručio je Obradović.
Babina Gora je ekološki sačuvano područje, iznimno bogato vodom, pa stoga poručuje da još jednom treba razmisliti o toj lokaciji i za budući centar pronaći prikladniju.
– Prostorni plan RH ima kartu na kojoj se jasno vidi u kojem se dijelu Babina Gora nalazi. Taj Plan govori i o tome da takve stvari ne treba na takvom prostoru koji je ekološki očuvan graditi. Zašto je Grad Karlovac baš na tom prostoru odlučio graditi takav centar i staviti u pitanje sve ovo o čemu smo govorili, mi ne znamo. Mi samo tražimo da se još jednom promisli, da se nađe – vjerujem da bi se našlo da ima želje i volje da se tom problemu malo ozbiljnije priđe; uostalom, iz gradske i županijske uprave se javljaju ljudi da daju svoj glas – da bi se, ipak, trebalo malo bolje promisliti o tome obzirom na problem s pitkim vodama u budućnosti – apelirao je Obradović.
Na pitanje što ako se odgovorni ogluše na njihovu molbu da se o Babinoj Gori još jednom razmisli, odgovario je:
– Vidjet ćemo… U svakom slučaju, držat ćemo stvar pod kontrolom do zadnjeg daha, kako se to kaže, i borit ćemo se svim silama da pamet nadvlada! Pripremamo i nudimo Gradu predavanje na temu bezdeponijskog gospodarenja otpadom, pripremamo to za ljude koji bi trebali odlučiti. U fazi smo organiziranja i poslije godišnjih odmora pokušat ćemo to realizirati. Da bismo to realizirali, mora postojati i volja s druge strane; da li će ta volja izostati ili ta volja postoji, vidjet ćemo. U principu, mi smo građani kao i svi ostali građani, imamo svoja prava, prema tome, i nas se mora čuti. Ne može manjina odlučivati o životu većine; to ni u jednom zakonu RH ne piše! Prema tome, ništa protupravno ne radimo!