Kako je za Radio Mrežnicu rekao organizator Stjepan Odobašić problem leži u činjenici da se u Hrvatskoj godišnje pojede znatno više tjestenine nego li je se proizvede.
– Godišnje potrebe Hrvatske za tjesteninom su negdje oko 50 tisuća tona, a proizvodimo samo 18 tisuća tona. Uvozi se, dakle 60% tjestenine, međutim podaci gospodarske komore za 10 mjeseci govore da je zbog turističke sezone ta potrošnja udvostručena, a naša proizvodnja je ostala ista. Po tom podatku uvozimo čak 80% tjestenine što svakako moramo promijeniti, kaže Odobašić.
Jedan od glavnih ciljeva kongresa CONPASTA, koji se održava već osmu godinu, je da se pokuša što prije zaštiti domaća hrvatska tjestenina.
– Imamo nekoliko tjestenina koje bi svakako mogli zaštiti poput istarskih pljukanaca, fuži, šurlice… na listi je petnaestak tjestenina. Najveći feedback za sve to su turisti koji su oduiševljeni s našim tjesteninama, kupuju ih i nose u svoje zemlje kad se vraćaju s putovanja.
Prva tjestenina iz Hrvatske koja bi mogla biti zaštićena su Zagorski mlinci s obzirom da je taj postupak zaštite u Europskoj uniji pri kraju. Do tad će hrvatski gastronimi raditi sve kako bi pojačali promociju naših tradicionalnih jela s našom izvornom tjesteninom.