– Naziv nije slučajno odabran već je istinska oznaka najvećeg autoriteta hrvatske filologije u novijoj jezičnoj povijesti – kazala je profesorica književnosti Neda Omrčen dodajući kako predavanje posvećuju Jonkeu kao čovjeku, kolegi i autoritetu.
– Ljudevit Jonke je zaslužan jezikoslovac koji je skrbio oko hrvatskog književnog jezika cijelog svoga života i koji se hrabro i ustrajno borio kad nije baš bilo lako za političku i društvenu samostalnost hrvatskog jezika. Znamo da je bio sastavljač i potpisnik “Deklaracije o položaju i nazivu hrvatskog književnog jezika” – kazala je Omrčen.
Jonke je bio prvi predstojnik katedre za hrvatski jezik na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i posljednji predsjednik Matice hrvatske prije njenog gašenja 1972., a 17 godina je uređivao časopis “Jezik” u kome je obrađivao teme koje su često bile pitanje opstanka hrvatskog jezika, a značaj njegovog rada vidljiv je i kroz knjigu “Hrvatski jezik u teoriji i praksi”, koja je prvi put izdana 1964. godine.
– Ona je za sve nas profesore i danas “mala biblija”. Za sve nas koji se bavimo pisanjem ili smo u toj sferi pisanja, to je možda najdragocjenija knjiga. Spada u onih sto najboljih knjiga u našoj kulturnoj baštini – istaknula je Omrčen.
Na predavanju koje se u srijedu, 12. prosinca s početkom u 18 sati održava u Zorin domu, o djelu Ljudevita Jonkea će govoriti akademik Milan Moguš, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Josip Bratulić iz Matice hrvatske, te Dubravka Sesar, profesorica češkog jezika i Jonkeova studentica.
– Mislim da će ovo predavanje biti za Karlovčane, nikad se ne može reći događaj, ali ono jest događaj, jer čuti živu riječ takvih govornika i ne možemo svake godine – zaključila je Omrčen.