Ukupno je za razminiranje ostalo 57,41 četvorni kilometar na području grada Ogulina te općina Plaški, Josipdol, Rakovica, Barilović, Tounj, Saborsko, Cetingrad, Lasinja, Generalski Stol i Vojnić.
Najviše mina ima Plaški, skoro 30 četvornih kilometara, dok bi do kraja ove godine grad Ogulin i općina Lasinja mogli ostati i bez posljednje mine.
Karlovačka županija je među 10 hrvatskih županija s minskim problemom. Ove godine iz "kluba minski sumnjivih" izašle su dubrovačko – neretvanska i virovitičko – podravska županija, dok će iduće godine bez mina ostati brodsko – posavska i vukovarsko – srijemska županija.
"Ako nas vremenski uvjeti posluže grad Ogulin će definitivno otići u povijest gradova s miniskim problemom. Općina Lasinja je već riješena unatoč operativnim problemima jer na te vremenske okolnosti nismo mogli utjecati prilikom izrade plana za 2014", rekao je ravnatelj hrvatskog centra za razminiranje Dražen Jakopec.
Jakopec uvjerava kako će i ovogodišnji plan bez obzira na nedostatak sredstava biti realiziran te će još 3,5 četvorna kilometra karlovačke županije u ovoj godini biti oslobođena od mina.
Za iduću godinu 5,7 četvornih kilometara razminiranja na ovom području financirat će se iz državnog proračuna, europskih fondova, sredstva od ušteda u HCR-u te donacija i investicija, a dio sredstava kao i svake godine, osigurat će županija iz vlastitog proračuna.
"U razminiranje karlovačke županije do sad je uloženo više od 240 milijuna kuna, a od toga je sama županija uložila više od četiri i pol milijuna vlastitih sredstava. Za ovu 2014. godinu smorezervirali 350 tisuća kuna vlastitih sredstava i to s pozicije povrata lovozakupnine. Ta sredstva kanimo povećati putem donacijske humanitarne priredbe "Večer za sigurne korake" koju organizira Američka gospodarska komora u Hrvatskoj zajedno sa Veleposlanstvom SAD-a 13. studenog u Hotelu Sheraton u Zagrebu", najavio je zamjenik župana Josip Šafar.
Dana je najavljen i projekt kojim će se u iduće dvije do tri godine razminirati područje uz rijeke Koranu i Mrežnicu.
U Hrvatskoj je još 557 četvornih kilometara minski sumnjivog prostora na kojem se nalazi više od 64 tisuće različitih neeksplodiranih minskih sredstava. Do ožujka 2019. više ne bi trebalo biti niti jedne, a da bi se to ostvarilo Hrvatskoj će trebati otprilike 270 milijuna eura.