Godinu dana karlovačke bazilike: Od močvarnog zemljišta do jednog od najvažnijih hrvatskih hodočasničkih središta

Karlovac obilježava prvu obljetnicu velikog povijesnog i duhovnog priznanja. Nacionalno svetište svetog Josipa na Dubovcu, koje je uzdignuto na čast papinske manje bazilike, već godinu dana nosi naslov koji potvrđuje njegovu iznimnu važnost za Katoličku Crkvu i hrvatski narod. Iza tog priznanja stoji gotovo šest desetljeća povijesti, vjere, odricanja i tisuća hodočasnika koji iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine dolaze svetom Josipu.

Prije gotovo šest desetljeća na zemljištu koje je nekoć bilo močvara počela je nicati crkva. Danas je na tom mjestu jedno od najprepoznatljivijih hrvatskih marijanskih i svetačkih hodočasničkih odredišta – Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu, koje je u međuvremenu postalo i papinska manja bazilika.

Prva obljetnica uzdignuća na čast manje bazilike prilika je podsjetiti se kako je nastalo ovo posebno mjesto, koliko je duboko ukorijenjeno u hrvatskoj duhovnoj povijesti i zašto u Karlovac neprestano pristižu hodočasnici iz cijele zemlje.

Veliko priznanje za Karlovac i hrvatske vjernike

Naslov manje bazilike, odnosno basilica minor, posebno je priznanje koje dodjeljuje Sveta Stolica crkvama od iznimne duhovne, liturgijske, povijesne i pastoralne važnosti.

To nije samo počasni naziv niti oznaka veličine crkve. Njime se potvrđuje posebna povezanost s Papom i Svetom Stolicom, kao i važnost koju određeno svetište ima u životu Crkve.

Poruka koja stoji u grbu svetišta možda najbolje opisuje njegovu misiju i danas: „Ite ad Joseph“ – Idite k Josipu

Nacionalno svetište svetog Josipa time je dobilo dodatno međunarodno crkveno značenje, a Karlovac se upisao na popis hrvatskih gradova koji se mogu ponositi papinskom manjom bazilikom.

Status bazilike nosi i posebne liturgijske povlastice i obilježja. Među njima su pravo na isticanje papinskih simbola te posebni liturgijski znakovi, poput umbraculuma, simboličnog kišobrana koji predstavlja povezanost bazilike s papom.

Ipak, najveća vrijednost ovog priznanja nije u simbolima, nego u duhovnom životu koji se u svetištu svakodnevno odvija.

Crkva izgrađena u vrijeme kada to nije bilo jednostavno

Povijest svetišta počinje u drugoj polovici šezdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme komunističkog režima.

Ideju o gradnji nove crkve snažno je zagovarao mons. Marijan Radanović, svećenik čija je upornost bila presudna za ostvarenje projekta.

Zanimljiv je i podatak da je u realizaciji ovog velikog projekta sudjelovala tadašnja gradska vlast, a građevinsku dozvolu za crkvu potpisao je Josip Boljkovac, koji je Karlovac vodio od 1963. do 1969. godine. Boljkovac je poslije postao prvi ministar unutarnjih poslova samostalne Republike Hrvatske.

Prema svjedočanstvu mons. Marijana Radanovića, koje je prenio sisački biskup Vlado Košić, put do građevinske dozvole nije bio nimalo jednostavan. Župnik je uporno podnosio molbe i žalbe, a nakon brojnih odbijanja napokon je dobio odobrenje za gradnju. Boljkovac je bio taj koji je potpisao dozvolu.

Zanimljivo je da je crkva trebala biti podignuta na nekadašnjem ribnjaku, odnosno močvarnom zemljištu. Mnogi su sumnjali da je na takvom terenu uopće moguće izgraditi ozbiljan objekt. Zbog karakteristika tla bilo je potrebno postaviti velik broj dubokih pilota kako bi temelji bili stabilni.

Gradnja je započela 1968. godine, kada je 14. srpnja pomoćni zagrebački biskup Franjo Kuharić blagoslovio temeljni kamen. Šest godina poslije, 15. rujna 1974., crkvu je svečano posvetio kardinal Franjo Šeper.

Time je završena jedna od značajnijih sakralnih gradnji u Karlovcu u drugoj polovici 20. stoljeća, ostvarena u politički i društveno zahtjevnim okolnostima, ponajprije zahvaljujući upornosti župnika Radanovića i velikom doprinosu vjernika.

Na zemljištu koje je nekoć bilo močvarno, uz pomoć brojnih vjernika i dobročinitelja, započela je gradnja crkve posvećene svetom Josipu.

Temeljni kamen blagoslovio je 14. srpnja 1968. godine tadašnji zagrebački pomoćni biskup Franjo Kuharić.

Nakon šest godina gradnje, crkva je svečano posvećena 15. rujna 1974. godine. Obred posvete predvodio je kardinal Franjo Šeper, tadašnji pročelnik Kongregacije za nauk vjere.

No, ideja nije bila izgraditi samo još jednu župnu crkvu. Želja je bila stvoriti nacionalno mjesto okupljanja hrvatskih vjernika oko svetog Josipa.

Ta je vizija ostvarena 15. travnja 1987. godine, kada je Biskupska konferencija proglasila crkvu Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata.

Od tada Dubovac postaje sve važnije odredište organiziranih hodočašća i osobnih molitvenih pohoda.

Sveti Josip – zaštitnik hrvatskog naroda

Povezanost svetog Josipa s hrvatskim narodom seže mnogo dalje od osnutka karlovačkog svetišta.

Hrvatski sabor još je 1687. godine proglasio svetog Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva.

Sveti Josip, zaručnik Blažene Djevice Marije i Isusov zemaljski skrbnik, u katoličkoj je tradiciji zaštitnik obitelji, očeva, radnika i umirućih.

Njegova šutnja, poniznost, odgovornost i vjernost postale su uzor brojnim generacijama vjernika.

Upravo zato karlovačko svetište ima posebno mjesto u životu hrvatskih katolika. Ovdje se ne dolazi samo na velike blagdane. Dolazi se s obiteljskim brigama, molitvama za zdravlje, zahvalama za uslišane nakane i potrebom za duhovnim mirom.

Odakle dolaze hodočasnici i koliko ih posjećuje svetište?

Nacionalno svetište svetog Josipa odavno je preraslo okvire Karlovca i Karlovačke županije.

U Karlovac dolaze organizirane hodočasničke skupine iz Zagreba, Slavonije, Dalmacije, sjeverne Hrvatske, Podravine, Međimurja, Hrvatskog zagorja, Banovine i drugih dijelova zemlje, ali i iz Bosne i Hercegovine.

Među posjetiteljima su obitelji, župne zajednice, molitvene skupine, pojedinci i brojni pješaci koji na hodočašće kreću iz udaljenih mjesta.

Koliko je svetište važno na nacionalnoj razini, pokazala su i velika ovogodišnja hodočašća.

Tako je 7. ožujka 2026. u Karlovac pristiglo više od 1500 hodočasnika, među kojima je bilo više od 700 vjernika koji su pješice krenuli iz Zagreba. Na putu prema Karlovcu zaustavili su se i u Krašiću, rodnom mjestu blaženog Alojzija Stepinca.

Tjednima kasnije, 21. ožujka, u svetištu se okupilo oko tisuću vjernika iz različitih krajeva Hrvatske.

Takvi pohodi pokazuju da Karlovac nije samo odredište lokalnih vjernika, nego mjesto prema kojemu se organizirano upućuju ljudi iz cijele Hrvatske.

Točan godišnji broj posjetitelja nije javno potvrđen jedinstvenom statistikom, no brojnost pojedinačnih hodočašća jasno govori o razmjerima duhovnog značenja ovog mjesta.

Posebna milost koju nosi status bazilike

Status papinske manje bazilike donio je Nacionalnom svetištu svetog Josipa i posebnu duhovnu povlasticu – mogućnost zadobivanja potpunog oprosta u određenim danima tijekom godine. Vjernici ga mogu zadobiti ako pobožno posjete baziliku, sudjeluju u propisanim pobožnostima ili barem izmole molitvu Očenaša i Vjerovanja, uz uobičajene uvjete: sakramentalnu ispovijed, svetu pričest i molitvu na nakanu Svetoga Oca.

Posebni dani za zadobivanje potpunog oprosta su:

• 19. ožujka – svetkovina svetog Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije;
• 10. lipnja – proslava svetog Josipa, zaštitnika Domovine;
• 29. lipnja – svetkovina svetih apostola Petra i Pavla;
• 15. rujna – obljetnica posvete crkve;
• 9. studenoga – obljetnica dodjele naslova manje bazilike;
• jedan dan godišnje po osobnom izboru svakog vjernika.

Riječ je o posebnoj duhovnoj povlastici koja dodatno potvrđuje važnost karlovačke bazilike kao mjesta molitve, obraćenja, pomirenja i susreta s Bogom. Ona nije namijenjena samo hodočasnicima iz Karlovca i okolice, nego svim vjernicima koji žele posjetiti svetište svetog Josipa.

Prva obljetnica: poziv na zajedništvo i molitvu

Obilježavanje prve obljetnice uzdignuća Nacionalnog svetišta svetog Josipa na čast manje bazilike bit će održano danas.

Program počinje u 17.45 sati pobožnošću svetom Josipu, uz mogućnost pristupanja sakramentu ispovijedi.

U 18.30 sati slijedi svečano misno slavlje koje će predvoditi mons. Antun Sente ml., rektor Nacionalnog svetišta i bazilike svetog Josipa.

Proslava je poziv svim Karlovčanima, ali i vjernicima iz drugih krajeva Hrvatske, da zajednički obilježe važnu obljetnicu i zahvale za duhovno značenje koje je ovo svetište dobilo.

FOTO: SVETIJOSIP.COM, Denis Stošić