Kakvu korist ima Barilović od kamenoloma, Korana puna fleka, a kleli smo se u turizam. Vrijeme da općina stane uz mještane i zaštiti njih i prirodu

Kakav profit i benefit ima općina Barilović od kamenoloma, ako smo se kleli u turizam, on je onda nespojiv s detonacijama iz kamenoloma, studija vodi u krivom smjeru i ide na ruku onome tko je naruči, a mi pozivamo općinu Barilović da stane uz građane jer su izabrani da zastupaju njih.

Ovo je tek dio poruka s burne i dinamične večeri u Bariloviću u organizaciji Incijative “Korana, naše blago” kojoj je cilj zaustaviti proširenje kamenoloma koji se nalazi 25 metara od rijeke Korane i s 6 hektara trebao bi narasti na čak 13. Podsjećamo na prvi tekst ovdje.

Mještanima otkriveno i da je u planu odlagalište građevinskog otpada

Stotinjak mještana nije krilo svoju zabrinutost zbog najave proširenja eksploatacijskog polja, no dramatična večer u Bariloviću otkrila je i novi detalj – plan o izgradnji malog reciklažnog dvorišta, ali i odlagališta građevinskog otpada za Karlovačku i Zagrebačku županiju na prostoru ove općine, odnosno na području drobilišnog postrojenja.

Ipak, studija utjecaja na okoliš prenerazila je članove Inicijative, priznali su.

U njoj nije navedena prašina koja nastaje, nije uzeto u obzir miniranje, spominju se 44 kamiona dnevno no u kojem smjeru nije poznato, za mjerenje vode uzeta je lokacija 4 km nizvodno u Velemeriću, za mjerenje zraka lokacija udaljena 13 km, niti je uzet u obzir utjecaj ispusnih voda s taložnice, nizala je Valentina Mesarić u ime Inicijative sve ono što u studiji nije po njima nije relevantno jer su podaci – stari.

Studija ne spominje ni rezervoare vode, ne otvara problem prometa i kamiona, ima stare podatke…

Studija pobija i utjecaj na stanovništvo jer u jednom dijelu kaže da se prostor eksploatacijskog polja nalazi u naseljenom, a u drugom dijelu u nenaseljenom mjestu, navodi se da je utjecaj na stanovništvo SAMO lokalnog karaktera, a podaci o taloženju tvari su stari 13 i 14 godina.

Studija ne navodi ni da je 70 metara od kamenoloma rezervoar vode, niti otvara problem strahovitog prometa kamiona i opasnosti za mještane, osobito školsku djecu koju zbog toga roditelji ne puštaju pješice iz škole.

Podaci o buci sežu u 2018. godinu, nastavila je Mesarić i navela kako su brojne kuće, osobito u naselju Brozići, već popucalih temelja i zidova.

“Studija označava utjecaj miniranja kao zanemariv, a ne spominje čak niti dvije spilje na ovom području. Nisu u obzir uzeti niti utjecaji na životinjski i riblji svijet koji bi se valjda, kako se čulo, “trebao naviknuti” na postojeće stanje.

Tko će razvijati turizam uz detonacije?

-Ne zaslužuje li ovaj kraj i Korana više pozornosti, upitala je.

Slično razmišlja i član Inicijative Ivica Car koji kaže kako studija vodi u krivom smjeru i napravljena je “ofrlje”, ali i da su općina i načelnik odavno odlučili da ovaj prostor budućnost ima u turizmu i mladima.

– Ima zainteresiranih ljudi da ovdje dođu živjeti, rade se apartmani, pokreće se turizam, a ja vas pitam jesmo li spremni reći NE proširenju kamenoloma i boriti se za čisti okoliš, eko razvoj i čistu Koranu, upitao je.

Vrijeme je da općina Barilović stane uz svoje građane

Antun Trgovčić, još jedan aktivist koji je borbu za svoj kraj dokazao i kroz bitku protiv hidrocentrala na Korani bio je jasan:

– Studija ide na ruku onome tko je naruči. Mislim da je vrijeme da općina Barilović stane uz građane jer su izabrani da ih zastupaju.

Kamenolom i turizam ne idu zajedno, no izgleda da su tu neki drugi interesi u pitanju, ne samo Barilovića, čulo se na tribini.

I Car i Trgovčić podsjetili su na uspješnu borbu protiv hidrocentrala na Korani u prošlosti, ali i na to da je načelnik tada bio s njima, pa naveli da se nadaju kako će i ova borba uroditi plodom za čišću Koranu i zdraviji okoliš.

Kamioni iz kamenoloma divljaju po cesti

Za Nikolinu Bišćan ovo je kraj o kojem drugi mogu samo sanjati. Smatra da će njena djeca, ali i sva buduća djeca još dugo morati strahovati na putu u školu i iz škole zbog jurnjave kamiona iz kamenoloma osobito na dijelu Šćulac-Barilović.

– Dok je policija tu su okej, čim se maknu  – kaos na cesti. Da ne govorim o buci i trešnji prozora, pa vas pitam koliko će mladih uopće tu ostati kad im kuće pucaju od svega?

Korana puna fleka, kao “dalmatiner”

Jedan od onih koji je doselio u Barilović i to s Dubovca je i Željko. Za njega je ovaj kraj bez premca najljepši. Ipak, ono što vidi, donosi mu zebnju i strijepi od svega.

– Pogledajte rijeku Koranu ujutro, puna je bijelih fleka, izgleda kao dalmatiner. Mi kao da nismo svjesni ljepote gdje živimo, osjećaja da još možemo u vrtu imati domaći paradajz, da tu predivnu prirodu treba čuvati, a ne da to shvatimo kad nam netko tko dođe sa strane to kaže.

Koje benefite ima općina od kamenoloma?

Mještane je zanimalo i koji su konkretno benefiti kamenoloma za općinu Barilović, koliko tu ljudi radi iz njihovog kraja.

– Tu radi 4-5 ljudi, to je eksploatacija našeg kraja, koji je tu interes općine ili je to samo privatni interes, nizali su pitanja. Prođe li ova studija, sve dalje će isto tako prolaziti, poručili su i rekli kako žele zaustaviti proširenje eksploatacijskog polja i očuvati prirodu i Koranu, ali i zdravlje i imovinu ljudi.

Načelnik Barilovića Dražen Peraković i sam je bio na tribini i to, kako je rekao, kao gost.

“Navučen” da ipak nešto odgovori kazao je kako je ovo prva studija utjecaja na okoliš u 18 godina koliko je on u općini, ali i da se u potpunosti slaže sa svim primjedbama koje su na studiju date.

Dražene, boje te se

-Mislite da smo protiv studije? Ne, mi smo za sve primjedbe koje su navedene i ovdje objašnjene, rekao je načelnik.

Upitan o mogućem reciklažnom dvorištu te odlagalištu građevinskog otpada, spomenuo je ono u zoni Logorište, a rekao je i da proširenje kamenoloma nije u planu i da se barata krivim terminima, ali i da je županijski prostorni plan onaj koji “nalaže” općinama što i kako.

Što se tiče zagađenja rijeke, kazao je da ne zna zagađuje li više prašina ili pesticidi kojima se prskaju kukuruzi na njivama uz Koranu, a i činjenica da dio općine nema kanalizaciju, također ne ide u prilog čistoj Korani.

Kazao je i da je na prostoru susjedne Duge Rese također kamenolom uz rijeku pa da taj kraj uspješno razvija turizam.

Izjave su izazvale bunt građana i članova inicijative koji su od načelnika tražili sastanak na kojem će građane upoznati sa svime što se događa. Poručili su mu da volja Općine i općinskog vijeća može reći “NE” ovom projektu jer su tu zbog građana.

– Građani kažete, rekao je načelnik pa upitao ako je to tako, zašto na tribini nema njih barem 300.

– Jer te se boje Dražene, boje te se, stigao je odgovor.