Korona virus utječe na gotovo sve naše organe, najviše na pluća

PUNO toga još nije poznato o koronavirusu, ali pouzdano se zna koliko razoran može biti za ljudski organizam. Po tome sliči i drugim virusima koji se prenose sa životinje na čovjeka, kao što su SARS i MERS. Trenutna stopa smrtnosti koronavirusa je za petinu manja od SARS-a, ali se brže širi od njega.

U većini slučajeva bolest počinje i završava u plućima. Zaraza se prenosi iskašljavanjem ili kihanjem zaraznih klica. Simptomi u početku sliče prehladi: pacijent osjeća groznicu i kašlje. Stanje se zatim može pogoršati i tada se razvija upala pluća.

Prema dosadašnjim podacima, 82 posto zaraženih pokazalo je blage simptome bolesti, dok su ostali slučajevi teško oboljeli ili kritični. Bolest nastaje tako što koronavirus vrlo brzo napadne plućne stanice. Prisutne su dvije vrste tih stanica: one koje stvaraju sluz i one koje imaju dlačice (cilie) pomoću kojih čiste dišne putove. Sluz štiti pluća od patogena i onemogućuje sušenje pluća, dok stanice s dlačicama uklanjaju pelud i viruse. Kao i SARS, koronavirus napada upravo te stanice, čime dopušta tekućini i česticama da uđu u pluća.

Zbog prisustva virusnog uljeza, naš se imunološki sustav aktivira i nastaje upala koja je obično lokalizirana samo na jednom području. Ipak, može doći do prejakog odgovora organizma na virusnu infekciju pa naš imunološki sustav počne uništavati sve pred sobom, uključujući i zdravo tkivo.

Time ulazimo u posljednju fazu. Nastavlja se razaranje pluća koje može imati smrtni ishod. Ako pacijent i preživi, moguća su trajna oštećenja.

Neki oboljeli imaju proljev i bol u trbuhu, no još ne postoje podaci o tome jesu li gastrointestinalni simptomi zastupljeni u slučaju ove zaraze. Ako se pitate kakve veze bolest dišnih puteva ima sa želucem i crijevima, odgovor leži u prirodi svakog virusa da se veže za bjelančevine koje čovjek unosi u organizam. Želudac je stoga za viruse siguran način ulaska u ljudsko tijelo. Uslijed već spomenutog prejakog odgovora imunološkog sustava na infekciju, i drugi sustavi u ljudskom tijelu mogu biti pogođeni koronavirusom. U rijetkim slučajevima pacijenti su pretrpjeli srčani udar, kao i akutno oštećenje bubrega.Virusi koji se prenose sa životinje na čovjeka, što je slučaj s koronavirusom, nerijetko pogađaju i jetru.

U karanteni koja je osnovana u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” boravit će osobe za koje se utvrdi ili postoji sumnja da su bile u doticaju s oboljelim osobama ili osobama za koje ima naznaka da su zaražene koronavirusom prilikom boravka u sredinama koje se smatraju izvorištima zaraze.

Trajanje karantene trajat će sukladno zdravstvenim procjenama.

“Do danas, na sreću, u Hrvatskoj nema zaraženih i oboljelih osoba od koronavirusa. Međutim, ne želimo ništa prepuštati slučaju u zaštiti hrvatskih građana od ove ugroze. Iskustvo iz susjedne Italije i nekih drugih sredina traži od nas da “pušemo i na hladno”, pa sam stoga odlučio, uz sve do sada poduzeto, osnovati karantenu kao još jednu dodatnu preventivnu mjeru”, izjavio je ministar Vili Beroš.