Skini našu aplikaciju

Slušaj i gledaj online

  • weather-image

    17C° Karlovac

  • weather-image

    18C° Duga Resa

  • weather-image

    17C° Ogulin

  • weather-image

    17C° Ozalj

  • weather-image

    17C° Slunj

Hrvatska CIJENA ZEMLJE Podijeli

Kvadrat poljoprivrednog zemljišta u Karlovačkoj županiji 1,58 kuna, u Dubrovačkoj 49,1 kunu

Radi se o medijalnoj cijeni što znači da je pola zemljišta prodano po nižoj cijeni, a druga polovica po višoj

S medijalnom cijenom od 1,58 kuna po kvadratu cijena poljoprivrednog zemljišta u Karlovačkoj županiji pri dnu je u usporedbi s ostalim dijelovima Hrvatske. Inače,za manje od dvije godine završava embargo na prodaju poljoprivrednog zemljišta državljanima Europske unije, što se odražava i na cijene parcela, piše Tportal.

Nedavno objavljena publikacija Ekonomskog instituta Zagreb, ‘Pregled tržišta nekretnina u RH’ za 2020. godinu, pokazuje ogromne razlike u cijenama zemljišta prema županijama.

Medijalna cijena zemljišta u 2020. godini iznosila je 2,5 kuna po kvadratnom metru (25.000 kuna po hektaru), što znači da je polovica poljoprivrednog zemljišta prodana po cijeni od 2,5 kuna ili manjoj dok je druga polovica prodana po cijeni od 2,5 kuna ili višoj. U odnosu na prethodnu godinu, medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta u 2020. porasla je za 13,6 posto, piše Tportal.

Hrvatska s cijenom od 3395 eura po hektaru ima najjeftinije poljoprivredno zemljište u Europskoj uniji. U susjednoj Sloveniji obradivo tlo gotovo je šest puta skuplje nego u Hrvatskoj, a u Italiji čak 13 puta. U Nizozemskoj, s najrazvijenijom poljoprivredom u EU, cijene parcela dostižu gotovo 70.000 eura po hektaru

Poljoprivredno zemljište znatno je skuplje u jadranskoj nego u kontinentalnoj Hrvatskoj, što je posljedica smanjene ponude na Jadranu i trenda pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u turističko. Lani je najviša medijalna cijena u visini od 49,1 kune po kvadratu ostvarena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U godinu dana na krajnjem jugu Hrvatske cijena se više nego udvostručila, porastavši za 121,2 posto.

Splitsko-dalmatinska županija nalazi se na drugom mjestu s cijenom od 37,8 kuna po kvadratu, slijede Primorsko-goranska (31,4 kune), Šibensko-kninska (23,6 kuna) i Istarska (24,3 kune) županija.

U kontinentalnoj Hrvatskoj cijene su znatno niže, s izuzetkom Zagreba, na čijem je području poljoprivredno zemljište dosegnulo 26 kuna po kvadratu. Najniža medijalna cijena zabilježena je, kao i prethodnih godina, u Sisačko-moslavačkoj županiji te je iznosila kunu po kvadratu, kao i u Brodsko-posavskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u kojima je iznosila 1,3 kune po kvadratu. Razlika u medijalnoj cijeni zemljišta između najskuplje i najjeftinije županije iznosila je čak 48,1 kunu po kvadratnom metru, odnosno za kvadratni metar zemljišta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji može se kupiti 49 kvadrata u Moslavini.

Osim Dubrovačko-neretvanske županije, cijena se povećala za više od 10 posto u Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Zadarskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Zagrebačkoj, Virovitičko-podravskoj županiji te u Gradu Zagrebu.

S druge strane, u Ličko-senjskoj županiji cijena se u 2020. godini smanjila za 23,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Raste cijena livada

Prosječna cijena hektara poljoprivrednog zemljišta prošle godine porasla je za desetak posto u odnosu na 2019. Najviše je skočila cijena livada, gotovo 20 posto, dosegnuvši 16.730 kuna po hektaru. Pašnjaci su poskupjeli za 11,3 posto, na 15.025 kuna za hektar. No još uvijek su najskuplje oranice i koštaju 25.824 kune za hektar, ali njihova je cijena porasla tek 2,6 posto.

Cijene poljoprivrednog zemljišta ovise o nizu čimbenika, od nacionalne zakonske regulative i regionalnih osobitosti (klima, prometna povezanost), preko lokalnih karakteristika (kvaliteta tla, nagib, drenaža itd.), do tržišne snage ponude i potražnje.

Jedan od faktora koji potiču rast cijena istjecanje je embarga na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima početkom 2023. godine. Zabrana prodaje zemljišta državljanima EU-a produljena je 2020. za tri godine kako bi se riješio problem neuređenih zemljišnih knjiga i smanjio rizik značajnijeg povećanja cijena, piše Tportal.

Pročitajte i ovo

30 GODINA

“Sudbina je htjela da tu budem ja, vječna slava i hvala svima koji su poginuli braneći Karlovac”