Ministarstvo je, podsjetimo, prošli mjesec zaustavilo radove na uklanjanju, odnosno, razgradnji Žitne kuće i prijavilo odgovorne zbog devastiranja zaštićenog kulturnog dobra jer se – pojasnili su tada – nisu pridržavali uputa Ministarstva da očuvaju prizemlje.
Od ruševne Žitne kuće tako je ostalo ruševno prizemlje, bez kata i krova, a do kada će tako biti, za sada se ne može precizirati.
– Nakon nekoliko pregleda tog lokaliteta, poslije postupka rušenja jedini mogući put u smislu reintegracije Žitne kuće u ponovni život grada je zapravo ideja da se kuća rekonstruira koliko je to moguće i gdje je to moguće, a istovremeno da se drugi dio obnovi kao replika, odnosno faksimilskom obnovom kao jednom od legitimnih konzervatorskih metoda – rekao je Mesić.
No, da bi se taj postupak izveo, kazao je Mesić, “potrebno je najprije napraviti analizu postojećeg stanja zidova, a potom izraditi i opsežnu dokumentaciju”. Zbog toga problem Žitne kuće, odnosno, onoga što je od nje ostalo, vrlo vjerojatno neće biti brzo riješen.
– To, naravno zahtjeva određeno vrijeme zato što je trenutno Žitna kuća u apsolutno novom stanju. Za njenu obnovu, bilo u rekonstruktivnom, bilo u smislu replike, potrebno je pripremiti dokumetaciju. Da bi dokumentacija imala kvalitetnu podlogu mora se naravno napraviti analiza postojećeg stanja zidova prizemlja – dodao je Mesić.
Prema njegovim najavama, sada slijedi ta analiza zidova, zatim izrada dokumetacije, a tek potom daljnji radovi.
Tom dokumentacijom bit će točno određeno koji će dijelovi Žitne kuće biti rekonstruirani, odnosno, izgrađeni od originalnih materijala, a koji će biti replike.