Skini našu aplikaciju

Slušaj i gledaj online

  • weather-image

    7C° Karlovac

  • weather-image

    6C° Duga Resa

  • weather-image

    5C° Ogulin

  • weather-image

    6C° Ozalj

  • weather-image

    6C° Slunj

Hrvatska MUTNO U GLAVI Podijeli

Moždana magla javlja se kod svakog šestog preboljelog od korone: Fali im riječi, zbunjeni su, slabi u rukama i nogama

Simptomi prolaze za mjesec do tri, nekad i kasnije, a mozak treba vježbati šetnjama, čitanjem, radom ruku…

Moždana magla pojava je na koju se sve više žale pacijenti koji su preboljeli koronu, a nakon preboljenja osjećaju “mutno u glavi”. Baš kao što COVID 19 ostavlja posljedice na mnogim organima, ostavlja ih i na mozgu.

Izraz “moždana magla” zapravo je slikovito prenesen opis onog kako ljudi opisuju svoje probleme: mentalna tupost, zaboravljaju, ne mogu se sjetiti riječi ili onoga što su željeli reći, razmišljaju tromo, ali imaju i neke druge neurološke simptome: umor, teškoće sa spavanjem, kratak san, prolazni osjećaj slabosti u rakama i nogama, klecanje, nemogućnost koncentracije, trnce, glavobolje, noćne more i anksiozno depresivni poremćaji, oscilacije tlaka pri promjeni položaja.

Javlja se otprilike kod svakog šestog pacijenta, 12 tjedana po preboljeloj covid infekciji.

Usporenost, nedostatak riječi, klecanje, slabost ruku i nogu

Sve to dobro je poznato doc.prim.dr.sc. Ervinu Jančiću, specijalistu neurologije koji se od pojave korone susreće s nizom pacijenata koji mu dolaze upravo s ovakvim problemima. Jančić je član Europske akademije neurologa i možda najpozvanija osoba koja o moždanoj magli i kako je rastjerati može dati dobar savjet.

-Osim što prvo zahvati pluća, covid zahvati i druge organe, a jedan je i mozak. Tako osoba koja je preboljela covid upalu pluća osjeća se usporeno, ima tzv. simptome da se ne može snaći, osjeća se kao da ima maglu, usporena je u komunikaciji ili npr. jednostavnim matematičkim radnjama. Ali to s vremenom prođe, kaže primarijus Jančić.

Ono što je zapaženo jest da se s povratkom okusa i mirisa vraćaju i te tzv. više kognitivne funkcije odnosno za mjesec do tri,osoba dođe na”staro”.

-Zapaženo je ako je netko s covidom imao osjećaj da mu je gorko pregorko, slano preslano ili slatko gorko, ili da jednostavno ne osjeća mirise ili pak osjeća stalno miris poput nekakvog smrada, dakle, da se to povezuje s “brain fog”, odnosno s moždanom maglom. No, to se popravi, kaže Jančić.

Moždana magla traje od jednog do tri mjeseca, kod težih oblika i šest

Najveći broj pacijenata s koronom ima smetnje okusa i mirisa, a jedan od njih desetero pokazuje usporenost u razmišljanju, nedostaje mu riječi iako zna što hoće reći, ili pak razvija osjećaj slabosti u rukama i nogama. Zna se dogoditi da ljudi piju kavu ili čaj i dobiju tremor u ruci pa lupaju šalicom po tanjuriću, opisuje primarijus.

Liječnička iskustva docenta Jančića su brojna jer radi u neurološkoj post-covid ambulanti.

Ove godine je i Brain Awareneass week ili svjetski tjedan mozga posvetio je temu postkovid sindromu

-Obično to traje mjesec do tri, a oni “pravi” dakle s jačim oblikom bolesti covida, imali su smetnje i preko pola godine.Naša praksa govori da pacijenti koji su kod nas liječeni od upale pluća, da se nekako brže “rasčisti” ta magla, od npr. onih koji su imali lakše simptome i liječili su se kod kuće, a koji su imali bogatstvo ostalih simptoma. Ne znamo zašto je to tako.

Kad osoba shvati da što ga muči i obrati se liječniku, u karlovačkoj bolnici naprave cijeli neurološki pregled, verificiraju tegobe, analiziraju, naprave niz stručnih pregleda i terapija, a stanje se počinje popravljati kroz nekoliko tjedana. No, slika takvog mozga nije ništa drugačija od klasične slike, napominje Jančić.

Ne brkati prirodni proces starenja i covid posljedice

Zahtjevnija je situacija kad se “preklope” već postojeća neurološka bolest i covid pa je ishod teži i neizvjesniji.

Sve su češće isprike “otkad sam imao/imala koronu, slabo pamtim”, a primarijus Jančić odgovara da organizam ima svoj unutarnji sat. Za svakog on kaže kako stari određenom brzinom i te promjene u mozgu su nezaustavljive.

– Starenje je normalno, no ako je taj organizam opterećen debljinom, šećerom, srčanom bolesti na koje se još “nalijepio” covid pa ubrzao stvar, onda je oporavak sporiji, teži, zahtijeva pristup više struka, od infektologa do pulmologa, neurologa, fizijatra…

Jančićev savjet svima koji se osjećaju u “magli” jest da se obrate svom liječniku, a onda može u post-covid ambulantu na pregled.

-Ponavljam, većina tih simptoma prolazi spontano, pacijenti se oporave kroz nekoliko mjeseci.

Šetati, čitati, raditi rukama, buditi mozak je terapija

Ipak, postoje stvari koje svatko može sam realizirati kako bi rastjerao “moždanu maglu”. Radi se o tzv.simptomatskoj terapiji i tzv. brain fitnessu, kaže Jančić. U prijevodu, puno šetnje, hoda, fizičkog kretanja, dobre prehrane s vitaminima i mineralima, čitanje knjiga, rješavanje križaljki, matematičkih zadataka, odnosno buđenje mozga. Također, uspješnim se pokazuje i rad ruku poput pletenja, štrikanja, heklanja, slaganja, ali i ples, te sviranje instrumenata, odnosno svaka aktivnost u kojoj ruke puno rade. Na taj način potiče se razvoj i obnova moždane kore.

I ljudi koji su bili na respiratoru ili kisiku također imaju problem s moždanom maglom.

No, njima su pluća bila tzv. ciljni organ, odnosno najviše su stradala, kaže Jančić. Drugi oboljeli od covida dobili su šećer, tlak, ali i ostale simptome “covid zbunjenosti”.

Pretili se teže inače oporavljaju

Ono što je sigurno jest da moždana magla više “hvata” starije pacijente koji se i teže oporavljaju.

– Izuzmemo li paradigmu godina i spola, ono što je znamo jest da su oni pacijenti koji su imali višak kilograma teže se i oporavljali.

Oni koji su prošli kroz post-covid ambulantu su nakon toga i smanjili kilograme odnosno težinu, kaže Jančić.Hvali tako pacijenta koji je imao 160 kilograma i nakon svega se sada preporodio i oporavio, uspio se izboriti i s bolešću i kilogramima i to je njegov uspjeh, zaključuje primarijus Jančić.

 

Pročitajte i ovo

PREVENCIJA OVISNOSTI

Prosinac, mjesec borbe protiv ovisnosti: U Hrvatskoj godišnje od predoziranja umre gotovo 100 osoba