Prva kino projekcija u Karlovcu održana je u listopadu 1896., samo deset mjeseci nakon one pariške. Zato su se pobrinuli Mosinger i njegov kompanjon Breyer koji su prvu projekciju održali u dvorani Kola i nešto kasnije u Zorin domu.
Počeci kina u Karlovcu nisu bili zanimljivi novinaru Lopašiću
Trebalo je vremena da ova novotarija pobudi zanimanje naših sugrađana, naglašava Mikulić. – Na žalost, ne znamo da li je program ovih dviju projekcija bio jednak, samo pretpostavljamo da je tako bilo jer na žalost Lopašić u svome "Svjetlu" nije našao za shodno to uopće spomenuti. Tako da je taj rani period prikazivanja filmova u Karlovcu jako teško detektirati.
Kada govori o Lopašiću, Mikulić govori o Dušanu, karlovačkom novinaru, osnivaču tjednika Sloga i uredniku novina Glasonoša i Svjetlo.
– Za njega je kino vjerojatno bila bezvezna novotarija koja se nije mogla usporediti s kazalištem koje je on obožavao. Bio je inače sjajan kroničar Karlovca, ali nema jednoga retka o kino predstavama, ističe Mikulić.
Svašta se u to vrijeme, prije 121 godinu u Karlovcu događalo. Danas su sva događanja skoncentrirana u ljetnom periodu oko Dana grada, ali prije to nije bio slučaj. Dan grada se čak slavio u listopadu, a jeseni i zime su obilovale različitim kulturnim programima. – Od kraja devetog mjeseca do Uskrsa, kada ljudi nisu imali posla vani.
Nakon prve kino projekcije u Karlovcu su gostovali brojni putujući kinoprikazivači.
– To su bili kratki, nijemi filmovi. Uglavnom su gostovali kod Zorin doma ili pod šatorom na Zrinskom trgu. To je više izgledalo kao peep show – svatko je gledao kroz nekakvu rupicu. Bilo je to malo drukčije.
Kinodvorana bila je i u Hotelu Central
Poduzetnih ljudi u prošlosti u Karlovcu nije nedostajalo pa je 1908. vlasnik Centrala Ludwig Schroiff došao na zamisao da u hotelu organizira kino predstave.
– To je stvarno i napravio. Imao je dvoranu koja se, zamislite zvala Edison i tu je projicirao filmove. To su isto tako bili kratki filmovi, što igrani što dokumentarni. Znalo je biti po sedam naslova, a predstave su znale biti od jutra do navečer.
No, ubrzo se pokazalo da je ta dvorana puno premala pa je on to preuređivao. Čak je imao i ljetnu pozornicu preko puta Centrala, na mjestu današnje Obrtničkog centra.
U Kinu Urania prikazan Buffalo Bill?
Kada se Schroiff zavadio sa svojim operaterom ovaj je otvorio Urania kino u Radićevoj (kod bivše knjižare Naprijed).
Mosinger je htio otvoriti ljetno kino u Karlovcu, međutim tadašnja gradska vlast za to nije imala sluha pa je taj poduhvat ostvario u Zagrebu.
– On je navodno imao puno zanimljiviji repertoar, s puno više krvi, bitaka. Podaci govore da je tamo bila projekcija Buffalo Billa koja je Karlovčane opčarala, ali tu mi se nešto vremenski ne slaže jer prvi film s Buffalo Billom je bio 1914., a kino Urania je radilo od 1910. do 1914. kada su oba ova karlovačka kina umrla, priča Mikulić.
Povratkom Mosingera 1912. u Karlovac, Karlovčani ‘otkrivaju’ kino
Schroiffovo kino (pompoznog naziva "American Royal kinematograf" i kino Urania, naime 1912. dobivaju opaku konkurenciju. U Karlovac se vratio Rudolf Mosinger i zakupio Zorin dom za svoje projekcije.
– To je bila invazija Karlovčana i tad su zapravo, stvarno otkrili film i tada i karlovačke novine počinju redovito pratiti ta događanja pa je i danas lakše pratiti tu povijest kinematografije u Karlovcu. Do tada je sve bilo na kapaljku, ističe Mikulić.
Kinorepertoar je bio šarolik – za svakoga ponešto, a Mosingerovo kino u Zorin domu posebnu je važnost imalo u vrijeme 1. Svjetskog rata.
– To je bila jedina razbibriga Karlovčanima. A Mosinger je bio vrlo solidaran pa je često prihod od ulaznica poklonio u dobrotvorne svrhe – za njegu ranjenika, za pomoć udovicama itd. Bio je vrlo popularan.
Kinematografsko društvo pokrenulo izgradnju Edisona
Već 1918. godine u Karlovcu je osnovano "Kinematografsko dioničko društvo". Oni su pozvali ljude da se upišu za dionice. Bio je to početak izgradnje Kina Edison koja je završena 1920. godine.
Repertoar u Edisonu bio je ozbiljniji. Prikazivali nijemi filmovi i tako do 1930. godine kada se konačno progovorilo i propjevalo.
Uz četiri rijeke, Karlovac je u jednom trenutku imao i četiri kina
Nakon Edisona, karlovački privatnici su uredili kina Luxor (koje je imalo i ljetnu pozornicu) te Banija. Osim ova tri kina, u Karlovcu se nakon 2. Svjetskog rata pojavilo i četvrto na Švarči, Kino Jugoturbina.
Devedesete i privatizacija donijele su propast svih karlovačkih kina, a od 2001. filmovi se prikazuju posvuda osim u kinodvoranama jer njih u Karlovcu od tada nema. Kino Edison je nedavno kupio Grad, ali do njegova će uređenja proteći još podosta vremena.
– Ja se nadam nekoj novoj zori što se tiče kina, poručila je Rosana Mikulić i pozvala sve filmoljupce da u petak dođu ispred Edisona vidjeti djeličak izložbe "Karlovačka kina". Otvorenje je u 22 sata, a nakon toga moći će je se razgledati od 3. srpnja do 1. rujna u Izložbenom salonu "Ljudevit Šestić" u Gradskoj knjižnici.