Ozalj: Pozitiva i optimizam ključne za brandiranje Hrvatske, Surf ‘n’ fries iz Rijeke najbolji primjer

Pozitiva i optimizam, najčešće su riječi koje se mogu čuti na predavanjima drugoga dana 4. Branding Hrvatka konferencije u Ozlju.

O tome koliko je važno da brendiranje bude za nas, da sami mijenjamo percepciju o svojoj zemlji jer jedino je tako možemo promovirati negdje drugdje, govorila je danas Anja Bauer Minkara direktorica Fabular branding agency, jedine agencije specijalizirane za izradu brenda i implementaciju, imenovanje i vizualni identitet.

S više samopoštovanja i samopouzdanja te vjere i pozitive, ali i rada i jasnih poruka Hrvatska bi vrlo brzo mogla mijenjati sliku o sebi.

Upravo ta strast i motiviranost da se pokrene projekt i realizira projekt, bez razmišljanja isključivo o profitu, vodila je i Riječanina Andriju Čolaka. On i njegov partner Denisi Polić vlasnici su najuspješnije hrvatske franšize u svijetu Surf  ‘n’ fries. Krumpirići iz Hrvatske prodaju se u 70 objekata u 20 zemalja svijeta od kojih su neke u Vijetnamu, Iranu, Južnoafričkoj republici i slično.

Surf ‘n’ fries iz Rijeke osvojili svijet

Prvo je kaže nastala ambalaža i to potpuno inovativna u svijetu fast fooda. Vođeni idejom da bi svaki prženi krumpirić trebao dobiti svoju dozu umaka, a ne samo oni na vrhu osmislili su kartonsku ambalažu koja omogućuje da krumpiriće, umak i sok, ali i piletinu držite jednom rukom. Iz njihovog prvog 27 kvadrata velikog lokala priča se ubrzo proširila dalje, toliko da ih je interes investitora ponukao da krenu u smjeru franšizerstva, iako o tome nisu puno znali.

– Napravili smo dobar proizvod i nikoga nismo morali vući za rukav nego su ljudi jednostavno dolazili k nama i pitali bi li mogli i oni otvoriti Surf ‘n’ fries. Tako su osim klasičnog restorana nastali i oni mobilni  – prikolica i mobilni pult. Posebnost je i oblik krumpirića te različite vrste umaka. U Dubaiu restoran ih ima  čak 34. Percepcija o krumpiru je da je nezdrav, ali to nije točno. Krumpir je zdrav, problem je kada se priprema u lošem ulju i onom koje se ne mijenja redovito što kod našeg proizvoda nije slučaj.

U Hrvatskoj ova franšiza ima smisla samo u turističkoj sezoni zbog ekonomije

Krumpiriće peku u ulju ili vrućim zrakom. Ipak, krumpiri nisu hrvatski jer kako kaže Čolak, u Hrvatskoj ne postoji proizvodnja poluprženog krumpira pa ga nabavljaju iz Kanade. Dok bilježi uspjeh u svijetu istovremeno u domovini ne ide tako glatko. Razlozi su ekonomski.

– Industrija u kojoj se mi nalazimo, vani to zovu F&B Food and baverage ona ima poprilično jasne zakonitosti. Po pitanju financija, matematike i kako cijela stvar funkcionira. Trenutno u Hrvatskoj ekonomija funkcionira na takav način da koncept Surf ‘n’ fries ima smisla samo za vrijeme turističke sezone. Na žalost kupovna moć u Hrvatskoj je dovoljno niska da isplativost projekta da isplativost projekta najčešće nije dovoljno dobra. Htjeli bi da se to promijeni, ali jednostavno to je stvar matematike. Ulazni trošak proizvoda u našoj industriji ne smije prelaziti 35 posto što bi u nekom kontekstu konkretno u Hrvatskoj bilo ako je jedan pomfri u nabavnoj cijeni 6 kuna on bi trebao biti 18 kuna prodajno. To naš kupac u Hrvatskoj ne može podnijeti. S druge strane, u Njemačkoj je manje od 0,90 eura nabavna cijena, a 3,5 eura je prodajna cijena i onda je to jedno zdravo tržište u kojem je moguć povrat investicije u normalnom roku. Evo, ja čekam da se malo smanje porezi da ljudi dobiju malo više novaca pa da takvi koncepti i ovdje mogu zaživjeti.

Treći dan konferencije o medijima, kulturi, Ozlju

Osim toga, zaključio je Čolak, ljudima u Hrvatskoj posebno onima koji se bave ugostiteljstvom i turizmom nedostaje znanja zbog čega često ne uspjevaju ostvariti svoje ideje. Često ih i ponos spriječava da pitaju druge za savjet o poslovanji, a izbjegavaju i udruživanja koja bi im donijela uspjeh.

Na konferenciji su danas govorili i poduzetnik Tomislav Antunović i prof. Goran Bandov te za kraj drugog dana Ashley Colburn.

Sutra program počinje u 9:30 predavanjem prof. Vrankića i prezentacijom Marijana Bušića. U podne je okrugli stol o stanju medija u Hrvatskoj, potomo prezentacija Plinia Cuccurina, okrugli stol kulturnih ambasadora te na kraju prezentacija ozaljske gradonačelnice “Najbolje od Ozlja”.