Skini našu aplikaciju

Slušaj i gledaj online

  • weather-image

    32C° Karlovac

  • weather-image

    32C° Duga Resa

  • weather-image

    30C° Ogulin

  • weather-image

    32C° Ozalj

  • weather-image

    30C° Slunj

Američki državni tajnik Mike Pompeo u srijedu je pozvao Tursku da zadrži status Aje Sofije kao muzeja i da osigura da je i dalje dostupna svima Aja Sofija postat će džamija? Predsjednik Stranke rada i solidarnosti Milan Bandić ocijenio je u četvrtak da je ravnopravnost preduvjet demokratske i napredne Hrvatske, dodajući kako neki licemjerno zagovaraju ravnopravnost spolova na izborima za Sabor, a stvarno su protiv bilo koje ravnopravnosti. Na konferenciji za novinare pozvao je sugrađanke i sugrađane da u nedjelju kažu odlučno 'ne' licemjerstvu, amoralnosti i vrijeđanju žena. "Dvije najveće stranke, i treća koja se nudi kao alternativa i treći put, koje pretendiraju voditi Hrvatsku - ni jedna nije ispoštovala zakon", upozorio je Bandić, nositelj liste Stranke rada i solidarnosti u 2. izbornoj jedinici, te podsjetio na Titovu izreku da se "ne mora držati zakona kao pijan plota", to jest na to da se zakon poštuje kad nekome odgovara, a kad mu to ne odgovara - onda se ne poštuje. Apsurdnim je ocijenio da je 2008. donesen zakon i da se u tri izborna kruga nakon toga ne dosegne 40 posto zastupljenosti žena. 'Ravnopravnost je preduvjet demokracije i napretka...' Kada je imala 14-15 godina, Simona je rekla da želi ići u Bukurešt trenirati jer nije željela trenera kojeg je tada imala. Potom je sama rekla: "Leđa me bole, otići ću na operaciju da smanjim grudi", otkrio je bivši trener Simone Halep Rekla mi je: Bole me leđa, idem na operaciju smanjiti si grudi Bedeković je, uz ostalo, najavila i da će povećati broj vrtića u kojima su osigurali produženi rad te će omogućiti upis u vrtiće tijekom cijele pedagoške godine 'U 83 doma za starije osigurana su posebna biračka mjesta'

Život EUROPSKA UNIJA Podijeli

Plastični otpad i reciklaža u EU-u: Činjenice i brojke

Manje od trećine plastičnog otpada reciklira se u Europi.

Proizvodnja plastike u svijetu eksponencijalno je narasla zadnjih desetljeća, od 1,5 milijuna tona 1950., na 322 milijuna tona 2015., a sukladno s tim narasla je i količina plastičnog otpada. Europska unija već je poduzela mjere za smanjenje plastičnog otpada, ali što se događa s otpadom koji se proizvodi bez obzira na mjere i kako povećati recikliranje?

Upravljanje otpadom u Europi

Spaljivanje je najkorišteniji način za obradu plastičnog otpada u Europi, nakon čega slijedi odlaganje pod zemljom. Samo 30 posto proizvedene plastike se prikuplja za recikliranje, a stopa reciklaže razlikuje se značajno od jedne do druge države članice, kao što prikazuje infografika.

Polovica plastike koja se prikuplja za recikliranje obrađuje se u stranim zemljama izvan Europske unije. Razlozi za izvoz uključuju nedostatak kapaciteta, tehnologije ili novca za lokalnu obradu. Ranije se značajna količina plastičnog otpada slala u Kinu, ali nakon što je na snagu nedavno stupila kineska zabranu uvoza plastike, sve je hitnije pronaći drugačije rješenje.

Niska stopa recikliranja plastike u EU-u znači velike gubitke za gospodarstvo i okoliš. Prema procjenama, 95 posto vrijednosti plastičnog materijala izgubi se zbog kratkoročnog jednokratnog korištenja.

Svake godine proizvodnja i spaljivanje plastike globalno emitira otprilike 400 milijuna tona CO2, što bi se moglo smanjiti boljim postupcima recikliranja.

Problemi s reciklažom plastike

Glavni problemi zbog kojih se ne reciklira dovoljno su svojstva i cijena plastičnih proizvoda. Obrada plastike zahtijeva velike količine plastike za recikliranje, koja se proizvodi po kontroliranim uvjetima i uz konkurentnu cijenu.

Međutim, s obzirom da se plastika jednostavno može prilagoditi potrebama proizvođača, različitost materijala komplicira postupak reciklaže i čini ga skupljim i utječe na kvalitetu završnog proizvoda. Zbog toga je potražnja za recikliranom plastikom samo šest posto ukupne potražnje za plastikom u Europi.

Kako povećati reciklažu

Zastupnici su podržali Strategiju za plastiku u rujnu 2018. u kojoj se traži da sav plastični otpad bude moguće reciklirati do kraja 2030. To znači da je potreban bolji dizajn proizvoda, ali i postavljanje mjera za poticanje tržišta za recikliranu plastiku.

Mjere uključuju:
– Kontrolu standarda za sekundarnu plastiku
– Poticanje certificiranja kako bi se stvorilo povjerenje između industrije i potrošača
– Uvođenje obveznih pravila za minimum udjela recikliranog materijala u proizvodima
– Poticanje država članica da razmisle o smanjenju PDV-a na reciklirane proizvode

Istovremeno, Parlament je potaknuo mjere za smanjenje plastičnog otpada:
– Zabranu na određenu plastiku za jednokratnu uporabu
– Smanjenje korištenja plastičnih vrećica

Također je pozvao Komisiju da osmisli daljnje djelovanje u pogledu zabrane mikroplastike.

(sponzorirani članak)

Pročitajte i ovo

ZVJEZDANO LJETO

Tambure pod Zvijezdama večeras u Šancu