Stotinjak meteora je zapravo, gledano sa Zemlje, stotinjak zvijezda padalica, a onda i isto toliko želja za zaželjeti, u samo jednome satu.
No, što se zapravo događa i od kuda svake godine u isto vrijeme stiže meteorski roj.
Korlević kaže kako se radi o tome da Zemlja svake godine ‘ulijeće u nekoliko raznih vrsta potoka tih čestica ili oblaka tih čestica koje kruže oko Sunca’.
– S tim da je najpoznatiji taj u kolovozu, a prizvela ga je jedna zvijezda repatica Swift – Tuttle i dosta je širok. Mi smo već u tom oblaku, naglasio je Korlević.
Za gledanje kiše meteora treba biti mračno
Najgušći dio će biti 12. kolovoza, dakle ovoga petka, ali ‘padanje zvijezda’ neće biti vidljivo jer će se to dogoditi u 17:30 sati kada je u Hrvatskoj dan. No, zato će noć s 12. na 13. kolovoza svima koji će gledati u nebo, pružiti pravi spektakl.
– Bit će to izlazak iz najgušćeg oblaka kada bi trebalo biti stotinjak meteora na nebu.
Za potpuni doživljaj, kišu meteora treba gledati iz potpuno mračnog prostora.
– Tamo gdje ima puno ulične rasvjete to znači dva, tri na sat. Znači, treba naći baš neko mjesto gdje nema ulične rasvjete, staviti ležaljku, vreću za spavanje ili nešto slično i gledati, predlaže prof. Korlević.
Meteori su mali, ali brzi i žestoki
O kutu sudara meteora sa Zemljinom atmosferom ovisi i njihova brzina koja najviše može doseći nevjerojatnih 60 kilometara u sekundi. Meteori su najbrži ujutro, otkrio je za Radio Mrežnicu Korado Korlević.
Zbog te velike brzine komadić meteora od samo jednoga grama prilikom sudara s atmosferom svijetli kao jedna elektrana.