Skini našu aplikaciju

Slušaj i gledaj online

  • weather-image

    32C° Karlovac

  • weather-image

    32C° Duga Resa

  • weather-image

    31C° Ogulin

  • weather-image

    31C° Ozalj

  • weather-image

    31C° Slunj

Život Podijeli

Pogledajte impresivne snimke kometa Neowise nad našim nebom, a snimio ih je Ivica Pezić: Kometi su oduvijek budili maštu i brigu za budućnost

Neowise je otkriven 27. ožujka ove godine, a ponovno će nas posjetiti za 6700 godina

Nevjerojatne i nestvarne fotografije kometa Neowise snimljene noćas na nebu nad Vojnićem zabilježio je naš Ivica Pezić.

Komet nazvan Neowise otkriven je 27. ožujka ove godine, a snimio ga je svemirski teleskop istog imena.

Riječ je o kometu  C /2020 F3 čiji je promjer oko 5 kilometara, kreće se retrogradno, a u lipnju nam se izgubio iz vida. Srećom, tek privremeno jer onda je započeo njegov hod prema nama i u srpnju nam je Neowise vidljiv gotovo golim okom, a tako će biti gotovo cijeli ovaj mjesec. Nevjerojatna je to prilika da mi na Sjevernoj polutci promatramo ovog svemirskog putnika kojeg se rano ujutro i to prije svitanja izmešu 3 i 4,30 sati, a navečer usmjerimo li pogled prema sjeverozapadu, nakon zalaska sunca.

Posljednji “pravi” komet bio je na našem nebu 1996.godine. Najpoznatiji je svakako Halleyev komet koji nas obiđe svkaih 75 godina

Još ljepše zvuči najava da će Neowise u drugoj polovici ovog mjeseca, dakle taj period počinje, proći kroz sazviježđe Velikog medvjeda, dok je najbliže Suncu bio 3. srpnja – na udaljenosti od “tek” 43 milijuna kilometara.

Unutarnja orbita odnosno period kad napravi “krug” traje mu 4500 godina, a vanjska 6800 godina, što znači da će se na Zemlji moći vidjeti ponovno 8820.godine pa iskoristite ovu priliku ako vam se ne čeka deveto tisućljeće. Ovaj komet je retrogradan što znači da se kreće u suprotnom smjeru od ostalih tijela, a orbita mu je slična paraboli. Najbliže će Zemlji biti s 22. na 23. srpnja i to na udaljenosti od nekih 103 milijuna kilometara.

Svaki komet je zapravo nepredvidiv i ponaša se po svojim pravilima. Nikad ne znamo kad će se na nebu pojaviti, baš kao što se pojavio i Neowise.

Vidjeti komet na nebu nije nimalo učestala pojava. Posljednji pravi komet na našem je noćnom nebu sjajio daleke 1996. godine.

Svaki komet ima jezgru koju čine smrznute tvari odnosno led s prašinom. Oko jezgre se razvija koma koja s jezgrom čini glavu kometa, a iza nje ide rep. Neowise ima dva repa, tzv. blizance, jedan od prašine, a drugi od ioniziranog plina. Kometi dolaze iz najudaljenijih dijelova Svemira u koje ih je “bacila” gravitacija velikih planeta kad je naš Sunčev sustav nastajao. Zato se procjenjuje da je Neowise star upravo toliko, oko 4,6 milijardi godina! Najviše kometa “živi” u tzv. Oortovom oblaku koji se nalazi na samoj granici Sunčevog sustava. Velik broj kometa ne preživi bliski susret sa Suncem nego se raspadne, no kod ovog to nije slučaj. Što se više bude udaljavao od Sunca, slabije ćemo ga i vidjeti. Zato iskoristite ove dane i svjedočite rijetkom nebeskom fenomenu kojeg smo vam približili ovdje kroz astronomske zanimljivosti.

A sad malo o vjerovanjima vezanim uz komete 🙂

Pojava kometa na nebu oduvijek je pobuđivala posebnu pažnju i tu na scenu stupaju zvjezdoznanci ili astrolozi. Zapisi o kometima stari su gotovo četiri tisućljeća.U prošlosti je dolazak kometa uvijek predstavljao neku nevolju, smatrani su predznacima ratova, gladi, nesreća, uglavnom nevolja svih vrsta. Drevni narodi  bili su u paničnom strahu kada bi se na nebu pojavila “zvijezda s kosom” (cometes). Tako se nad Rimom pojavio sjajni komet kad je počeo Punski rat, ali i netom prije uništenja Jeruzalema. Pojavio se i prije smrti cara Vespazijana, a povezuju ga i s vremenom Neronovih zlodjela po Rimu. Iako su ova nebeska tijela oduvijek izazivala poštovanje, upravo se Vespazijan šalio da mu “zvijezda s kosom” ne može naštetiti jer je on – ćelav. Zvijezda je prošla nebom, a on je preminuo. Upravo su se kometi u tim vjerovanjima uvijek povezivali sa smrću nekog vladara. Tako su “odgovorni” za Cezarovu smrt, potom smrt cara Konstantina, hunskog vođe Atile, francuskog kralja Luja i niza drugih vladara, sve do engleskog kralja Eduarda koji je preminuo 1910. godine.

Kad je Aja Sofija pretvorena u džamiju u 15. stoljeću nad nebom je bio komet. Znate li što se ovih dana zbilo?

Nebeske znakove oduvijek su kraljevima tumačili astrolozi koji su i sami strijepili od toga što prolazak kometa donosi, a ti se znaci uvijek očituju na svjetskog razini, iako se neki asteroidi mogu koristiti za “fino podešavanje” natalnog horoskopa, no to su već druge teme. Sigurno najpoznatija zvjezdana konstelacija našeg čovječanstva jest Betlehemska zvijezda koja je mudrace dovela do Isusa.

A kako priče o utjecaju dolaska kometa nad naše glave ne bi bile samo puke priče, dovoljan je sljedeći podatak.

Godine 1456. pojavio se ogromni komet kojeg su tadašnji povjesničari opisali kao nešto izuzetno. Tri godine prije toga u turske je ruke pao Konstantinopol, a poznata crkva Svete Sofije pretvorena je tada u džamiju. Velik dio kršćana tada je ubijen i porobljen. Pojava kometa tada je smatrana predznakom novih nevolja i opasnosti za kršćanstvu pa je čak i papa Kalisto III naredio svakodnevnu zvonjavu svih crkvi u podne i molitve “Zdravo Marija” u borbi protiv kometa i Turaka. Aja Sofija bila je džamija otad pa sve  do 1935.godine što se može zahvaliti ocu moderne turske države Kemalu Ataturku. Ovog proljeća ponovno su počeli projekti njenog vraćanja u džamiju, da bi prije pet dana – 10. srpnja turski predsjednik Erdogan poništio odluku i Aju Sofiju ponovno pretvorio u džamiju. Slučajno ili ne, nad glavama nam prolazi komet, a ne treba smetnuti ni s uma da se pored Aje Sofije nalazi i grob cara Konstantina koji je kršćanima dao slobodu. I sad se vratite na početak ovog odlomka, pa dobro razmislite hoćete li pojave kometa i “šetanje” zvijezda uzimati “zdravo za gotovo” 🙂

Vezani članci

Pročitajte i ovo

POGOĐEN SNAJPEROM 1991.

Sjećanje na Gordana Lederera: Prije 29 godina pokušao ga je spasiti i današnji ministar Medved