Skini našu aplikaciju

Slušaj i gledaj online

  • weather-image

    14C° Karlovac

  • weather-image

    14C° Duga Resa

  • weather-image

    13C° Ogulin

  • weather-image

    15C° Ozalj

  • weather-image

    13C° Slunj

Županija DOMOVINSKI POKRET Podijeli

“Poljoprivedu ojačati, pomoći malim ljudima jer bez tog nema opstanka. Tragično je da naša šumska bogatstva krčimo i na tome zarađuju drugi”

Stvoreni smo za stočarstvo i voćarstvo, bez toga nema opstanka zemlje. Krčimo šume, uništavaju se rijeke poput Dobre, a ljudi iseljavaju. To treba zaustaviti, kaže kandidat DP-a za župana Vlatko Ivka

U zadnjih 20 godina iz Karlovačke županije iselilo je više od 7 tisuća ljudi, Karlovačka županija treba biti županija iz koje se ne odlazi. Poruka je to Domovinskog pokreta i njegovog kandidata za župana Vlatka Ivke, ali i poruka liste za županijsku skupštinu s kojom ova stranka izlazi pred birače.

Iseljavanje zaustaviti, poljoprivredu ojačati, gospodarstvo razviti, teme su o kojima Ivka progovara na malo drugačiji način od ostalih kandidata. Navodi podatke, ističe dobre i loše strane, niže informacije zbog kojih se svatko treba zapitati kuda idemo.

Zašto uopće birati Domovinski pokret, njihovog kandidata za župana i njihovu listu za županijsku skupštinu, što je njihova glavna poruka i na čemu će inzistirati?

-Iseljavanje je definitivno problem broj jedan, stoga smo izabrali i naš slogan “Županija iz koje se ne odlazi” . Želio bih, a smatram i da mogu učiniti nešto da se zaustavi trend odlaska naših ljudi, da shvate da živimo u prekrasnoj županiji sa svim uvjetima i predispozicijama, a ono što nam je potrebno je angažman i rad. Mora se napraviti sve da mladi ljudi ne odlaze iz županije, već da ovdje ostanu, stvaraju, žive i rade, kaže Ivka. Nije rješenje konobarenje po Irskoj, a prazne kuće i stanovi u Hrvatskoj, Karlovačka županija stoga treba dobru strategiju razvitka u kojoj će raditi ljudi prijateljski nastrojeni prema ulagačima, koji su educirani da investitorima pomognu i da im budu desna ruka u njihovim projektima koji bi županiji donijeli radna mjesta.

Poražavajući su podaci o iseljavanju, kaže Ivka. Uz 7 tisuća iseljenih, 1,5 tisuća ljudi dnevno migrira iz Karlovca i okolice na rad u Zagreb, a kad se sve to skupa zbroji, to je iznimno velik broj. Prema podacima u zadnjih 20 godina u Karlovačkoj županiji broj stanovnika smanjio se za 25 tisuća. Tome treba stati na kraj, objašnjava Ivka. A to je i jedan od razloga zašto se kandidirao za župana. – Želim doista nešto napraviti, da se pokrene gospodarstvo, najviše poljoprivreda, te turizam, a to znači nova radna mjesta. Da mladi ljudi rade i da budu pristojno plaćeni za svoj rad, da te plaće budu u razmjeru s troškovima života. Ne bude li to tako, mladi ljudi tražit će svoje  mjesto pod suncem negdje drugdje.

Moderna i isplativa poljoprivreda je potrebna, ljudima treba pomoć kako do EU sredstava

Naša je poruka glasna: Nova radna mjesta s plaćama koje su u razmjeru s troškovima života. Ljudi nam odlaze van, tamo su plaće nekoliko puta veće nego kod nas, a troškovi života slični hrvatskima. Jedan od bitnih dijelova našeg programa je i razvitak poljoprivrede, kaže Ivka u ime Domovinskog pokreta. Vrlo jednostavnom analizom situacije, objasnio je gdje smo, što bismo mogli i kako obnoviti nešto što nam daje hranu i osigurava proizvodnju, ali i samodostatnost obiteljima.

-Poljoprivreda je ono za što je Karlovačka županija stvorena, a sada je ovdje na dnu. Ljudi koji se time bave prepušteni su sami sebi, govorim vam to iz vlastitog iskustva, u obitelji imam OPG i znam o čemu pričam. Tu treba angažirati timove unutar županije koji će ljude obučavati. Naime, kod nas se još uvijek primjenjuju stare tehnologije proizvodnje. Drugi problem je rascjepkanost parcela koje su male u odnosu na ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju. Prosječno poljoprivredno gospodarstvo u županiji je na 2 hektara, a u Europi na 36-37 hektara. Na 2 hektara ne može se organizirati ozbiljna proizvodnja. Karlovačka županija ima savršene predispozicije za bavljenje stočarstvom upravo zbog brdovitih predjela, a sjajni su uvjeti i za voćarstvo. Te stvari treba pokrenuti i uz to omogućiti ljudima pristup europskim fondovima. Da bi danas mali, običan čovjek došao do sredstva EU fondova, to je gotovo nemoguća misija jer je vrlo komplicirano, pa ljudi ne koriste ono što bi mogli jer su stavljeni pred zid i ne mogu do toga. Te “ruke” pomoći ljudima, da li državne ili lokalne, nigdje nema. Moj cilj je da se kroz županiju organizira savjetodavna služba koja će biti bliža ljudima i više privlačiti poljoprivrednike, davati im konkretne savjete za za potporu, mehanizaciju i slično. Ljudima u poljoprivredi treba mijenjati i svijest, moramo se prilagoditi životu i vremenu. Prije nekog vremena obišao sam austrijska gospodarstva i vidio da prosječna mehanizacija na većem obiteljskom gospodarstvu je puno manja nego na našem manjem. Ali, svako selo ima čovjeka koji ima kompletnu mehanizaciju. Kod njih je u glavi svijest da se ne može kod kuće imati sve svoje, već se dođe, iznajmi, odradi se posao i ide dalje. Ako se sve kupuje, nagomila se hrpa mehanizacije neiskorištene. Kratak podatak, traktor da bi bio rentabilan, godišnje treba raditi 900 sati, a prosjek u Hrvatskoj je 90. To sve govori, objašnjava Ivka. “Mi volimo skupljati, ali od toga ništa, treba biti racionalan”.

Bez poljoprivrede nema opstanka zemlje

Još jedna stvar je važna, a to je tzv. mali OPG-i svoje proizvode na tržište moraju plasirati objedinjeno. Samostalan izlazak na tržište je problem, veliki centri traže kontinuitet proizvoda, a malo gospodarstvo to teško prati, objasnio je Ivka, inače diplomirani inženjer agronomije.

U Karlovačkoj županiji puno je OPG-a, neki su uspješni, neki manje, drugima je pak rad u poljoprivredi još uvijek sramota. -Ne smijemo se sramiti poljoprivrede jer niti jedna zemlja bez poljoprivrede ne može opstati. Pa vidjeli ste lani kad su zatvorene granice, Hrvatska bi brzo ostala bez svježeg voća i povrća jer nema dovoljno svoga i prisiljena je uvoziti. Zamislite da se to dogodilo. Mogli smo biti gladni, ostati bez poljoprivredih namirnica. Žalosno je da smo bazirani na uvozu, malo imamo svoje hrane. Mladi se ne trebaju sramiti poljoprivrede, od toga se lijepo može živjeti, a kao i u svakom poslu, treba raditi i zasukati rukave. Svaki trud i angažiranje daje rezultate.

Ono što Domovinski pokret želi poručiti biračima u Karlovačkoj županiji jest da žele povezati poljoprivredu i turizam. Ono što se proizvede u našoj županiji, u njoj se treba naći i na stolu za turiste, ali i sve ljude, kaže Ivka. – Imamo presavršene uvjete za kontinentalni turizam, imamo naše rijeke koje su po tom pitanju iskorištene 0 posto, imamo Mrežnicu koja je za to rođena. Na žalost, na Dobri je napravljena hidroelektrana koja je teški apsurd, a rijeka i život u njoj se uništavaju puštanjem hladnog vala koji ruši sve pred sobom.

Krčimo naše drvno bogatstvo i drugi na njemu zarađuju, baš kao što prodajemo kvalitetno meso, a uvozimo loše

Ivka podsjeća i da je prije dvadesetak i više godina u Karlovcu bila jaka industrija, proizvodna osobito, s više od 30 tisuća zaposlenih. Danas smo na 6 tisuća, to je porazno. Razvoj i tehnologija smanjuju radna mjesta, ali ne za toliko. Karlovac je bio industrijska perjanica nekad, a to gospodarstvo i proizvodnja moraju se vratiti u grad. Primjerice, drvna proizvodnja. Danas se masovno sijeku šume, vidimo i da je zamućenje rijeka posljedica toga, pa gledamo izvoz naše drvne građe van na čemu zarađuju stranci, a ne mi. Jeftino prodajemo svoje, a svoju proizvodnju nemamo. Neki drugi zarađuju na našim prirodnim bogatstvima.  To je loše jer naš narod je vrijedan i pametan, siguran sam da možemo raditi dobre proizvode, uposlimo ljude i zaradimo. Ključna riječ je gospodarstvo.

Dotaknuo se Ivka i stočarstva odnosno proizvodnje mesa. – Mi u Karlovačkoj županiji uzgojimo savršenu junad, visoku kvalitetu mesa, prodamo to u Italiju po pristojnoj cijeni, pa uvozimo robu pred istekom roka trajanja po niskoj cijeni. Talijani jedu našu finu junetinu, a mi jedemo ono čemu je istekao rok, to je nedopustivo.

Svaki rezultat kojeg ostvarimo je dobar

Domovinski pokret po prvi puta izlazi pred birače u Karlovačkoj županiji, pa svaki rezultat kojeg ostvare jest dobar. – Želimo djelovati pošteno, unaprijediti kvalitetu života ljudi u županiji, raditi na razvoju industrije, poljoprivrede i turizma.

-Mi volimo svoj kraj, dom, domovinu, za njega se borimo trudom i radom, spremni smo na to i pozivamo zato sve birače u Karlovačkoj županiji da 16. svibnja izađu na izbore, da nas podrže jer nas nećemo razočarati.

Na listiću za županijsku skupštinu lista Domovinskog pokreta je broj 2.

Na listiću kojim se bira župan Vlatko Ivka je pod brojem 3.

(sponzorirani članak)

Pročitajte i ovo

RUKOMET

‘Školarke’ prvenstvo otvorile porazom u Zaprešiću, nisu iskoristile sjajnu večer vratarke Patricije Keča