Prvi vrelovod u Karlovcu iz 1968.godine vodio do Sarajevske. Današnja pucanja su zbog prestanka grijanja navečer
Kopenhaški vrelovod ima čak 100 godina i ne puca, a razlog je režim rada budući Danci griju cijelu godinu
Prvi cijevni sustav grijanja karlovačke toplane počeo je s radom sad već davne 1968. godine. Prvi vrelovod vodio je od toplane pa do Sarajevske ulice preko tržnice i tu su počeci karlovačkog vrelovoda. No to nužno i ne znači da su tu najstarije cijevi.
Naime, tijekom godina cijevi su se mijenjale pa karlovački vrelovod na nekim dionicama ima starost od 30, negdje 40, negdje i 50 godina. ( slika toplane, izvor:KAFotka.net)
Vrelovod će se ipak obnoviti do kraja 2023. godine zahvaljujući investiciji teškoj 134 milijuna kuna čime će Karlovčani dobiti moderan sustav gradskog grijanja o čemu smo pisali nedavno ovdje.
Ono što je zanimljivo jest da u Europi ima i starijih vrelovoda od karlovačkog no oni ne pucaju.
Prestanak grijanja navečer i nerad ljeti razlozi starenja toplovoda
Objašnjava to direktor Gradske toplane Hrvoje Klobučar navodeći primjer Kopenhagena u Danskoj gdje su dijelovi vrelovoda stari gotovo stoljeće i rade normalno. Razlog leži u tome što Danci griju cijelu godinu. 
U Karlovcu to nije slučaj. Naime, ljeti vrelovod ne radi jer je takav režim rada, a zimi se pak navečer gasi, odnosno ne radi preko noći i ponovno počinje ujutro. To su dva razloga što vrelovod ubrzano stari, objašnjava Klobučar. Sve to nije dobro za cijevi jer kad grijanje stane, cijevi se stežu, a ujutro kad počne grijanje, one se rastežu, što nije dobro.
Norma kaže da je 20 C u dnevnom boravku odlično u energetski obnovljenoj zgradi, dok će u lošoj i 23 C davati osjet hladnoće
Najbolji dokaz tome je i zima 2018. godine kad je toplana radila nekoliko noći dok su temperature bile – 12, a vrelovod nije pucao. Zato je Karlovčanima bilo prevruće, kaže čelnik Toplane.
Vrelovod najčešće puca na spoju i u šahtu
Vrelovodi najčešće u Karlovcu pucaju na spojevima zbog loše izoliranosti pa dolazi do korozije, ali i u šahtovima koji se pune vodom. Same cijevi rijetko pucaju kaže Klobučar. Lani je takvih puknuća vrelovoda bilo 80-ak, a lokacije gdje učestalije puca su dio Luščića te dio Grabrika. No, ne može se reći da postoje posebne crvene točke pucanja vrelovoda, objašnjava Klobučar.
-Kad pukne, važno je da su građani čim manje bez grijanja, u prosjeku naše ekipe to odrade unutar 6 sati, no više vremena traje pražnjenje i punjenje cijevi.
U Gradskoj toplani kažu i da bi Karlovčani na računima trebali osjetiti svaki ispad u grijanju dulji od 4 sata jer se tada usluga ne obračunava.
I dok se čeka početak obnove vrelovoda, treba imati na umu još neke zanimljive podatke. Zgrade koje su energetski obnovljene i racionalno postupaju s energijom imaju do 25% manje račune za grijanje, otkriva Klobučar. No, bilo je i slučajeva gdje je razlika u grijanju u zgradama bila i do 92 % jer su stanari “grijali zrak”, odnosno hladili se otvaranje prozora umjesto racionalnom potrošnjom. Stoga u Toplani poručuju da je u ovoj priči važno dobro upravljanje.