“Rata između Ukrajine i Rusije najvjerojatnije neće biti, Rusi taj prostor smatraju zonom svog posebnog interesa. Ovo je sukob Rusije i SAD-a”
Karlovčanin Marinko Ogorec bio je naš prvi vojni ataše u Rusiji, a danas znalački analizira odnos dvije zemlje i najave ratnih bubnjeva
Karlovčanin Marinko Ogorec vojni je analitičar i prvi hrvatski vojni ataše u Rusiji u periodu od 2000. do 2004. godine pa vjerojatno nema boljeg sugovornika o temi rusko-ukrajinskih odnosa i najavi ratnih bubnjeva o kojima slušamo već tjednima.
Ogorec je jasan: -Rata najvjerojatnije biti neće. Moguće su provokacije i incidenti, no većeg rata sigurno neće biti, tvrdi u razgovoru za Radio Mrežnicu.
Ruska zainteresiranost za Ukrajinu nije ništa novo, dodaje Ogorec. Ukrajina je bila sastavni dio Sovjetskog Saveza, to su dvije povezane zemlje kad se gleda u povijest. Ishodište ruske državnosti i države je tzv. Kievskaya Rus/ Kijevska Rus, dio prostora oko današnjeg Kijeva, to je bila nekad tzv. uža Rusija i odatle počinje njihovo ishodište. Cijeli niz stoljeća Ukrajina i Rusija su duboko povezani, taj je prostor naseljavan ruskim Kozacima koji su i tu širili granice Rusije pa se vrlo teško može “razdružiti” prostor između Rusije i Ukrajine. Osobito zato što je to oduvijek bio značajan prostor za obje zemlje, a podsjećam, u Sovjetskom Savezu bili su zajedno, kaže Ogorec.
Rusi sada priznaju integritet i suverenost Ukrajine, no smatraju ih i zonom svog posebnog interesa. Sličnim smatraju i finski prostor s kojeg bi se mogao ugrožavati njihov teritorij i strateški interesi, pa ta da prostora Rusi na neki način imaju baš pod svojim strateškim interesom. Slična je situacija u središnjoj Aziji s Kazahstanom, Kirgistanom i bivšim sovjetskim republikama.
No, svakodnevno se javlja o gomilanju vojnih trupa i naoružanja na granici Rusije i Ukrajine, a Ogorec to objašnjava ovako:
– Najbolji je primjer kad se diplomatska nastojanja podupiru vojnim sredstvima. Drugim riječima, čvrsti su argumenti za diplomatski istup. Moramo znati prije svega da ovo nije sukob Ukrajine i Rusije, već SAD-a i Rusije. Ukrajina je tu samo kolateralna žrtva. SAD i Rusija su zemlje koje ponovno moraju presložiti svoje međunarodne apetite, pozicije i interese, a Rusija je ponovno stasala do statusa globalne vojne sile. Ne samo u tom, vojnom smislu, već i gospodarskom i energetskom apsolutno te političkom i diplomatskom. Sad je sazrijelo vrijeme da ostale članice međunarodne zajednice to shvate i prihvate, kaže Ogorec.
Putin je stvorio jaku Rusiju, a zapad to mora prihvatiti
Amerikanci bi sigurno više voljeli da je Rusija ostala u statusu kojeg je imala dok je bio Jeljcin, a kad se doslovno urušavala i propadala, no to više nije to. Putin je stvorio jaku Rusiju, a zapadne sile moraju prihvatiti činjenicu da Rusija ponovno želi izboriti za svoj globalni status. Ovo je zapravo, repozicioniranje globalne političke sfere. Shvaćanjem i prihvaćanjem takve činjenice morate svoje interese repozicionirati, a to nikom nije u interesu, osobito tako velikoj sili.
A treba li izazivati Putina? -Ne. Rusija je velika sila, nanovo stasala do strukture jedne od vodećih zemalja svijeta i Amerikanci to duboko znaju i toga su svjesni. I zato i mislim da neće doći do direktnih sukobljavanja.
Treba li ipak očekivati “čarke”? Ogorec smatra da na prostoru Ukrajine ne jer su već sad prenapregnuti odnosi. – Te “čarke” ili lokalni sukobi bi mogli prerasti u veći sukob i mislim da će to izbjegavati, nekako mislim da će naći neki novi prostor gdje bi se to lakše provelo bez teškoća i s bezopasnijim posljedicama po obje strane.
Dođe li do eskalacije sukoba, ovo može biti i hrvatski problem
A je li odnos Rusije i Ukrajine hrvatski problem? – Mogao bi biti. Dođe li do sukoba i eskalacije nasija, to će poremetiti cijeli europski prostor. Kad se velike sile dogovore, kad dođe do repozicioniranja globalnog, da će se to preliti na prostor jugoistoka Europe. Kad se to prelije regionalno, moglo bi biti dodatnih problema, a mi bi se mogli naći u novom redefiniranju na regionalnoj osnovi. To znači redefiniranje hrvatsko-srpskih odnosa. No, u vanjskoj politici ne postoje simpatije, već samo strateški nacionalni interes. Danas je ovakav, sutra se može promijeniti. Mislim da po tom pitanju Rusi igraju korektnu politiku na južnoeuropskim prostorima i to im je interesantan prostor gdje bi mogli proširiti svoj utjecaj. Ne dijele oni previše Srbiju, Hrvatsku, to je prostor njima vrlo interesantan. Uostalom, cijela Hrvatska ima stanovnika kao predgrađe Moskve, ista stvar je sa Srbijom.
No, postoji trenutak kad će Ukrajina postati nezanimljiva i Amerikancima i Europi. Bit će to trenutak kad Sjeverni tok 2 krene, kad bude u funkciji, kaže Ogorec. – Tada neće biti interesantna ni SAD-u, ni europskim zemljama jer će biti energetski marginalizirana zemlja. Rusija će ju ipak i dalje imati pod specijalnom sferom interesa i dalje, a koliko će to Ukrajini odgovorati, ne znam.