Romi trebaju učiti i obrazovati se jer samo će tako promijeniti svoj način života, poručio je danas na uvodnom predavanju u POU POUKA, profesor doktor Trajko Petrovski iz Instituta "Marko Cepenkov" iz Skopja. On će ovaj tjedan u Karlovcu voditi Prvu ljetnu školu romskog jezika i kulture.
Održava u sklopu Erasmus+ projekta "netme-in" u kojem sudjeluju Francuska, Italija, Nizozemska, Španjolska, Turska i Hrvatska tj. tvrtka Čistoća i Tehnička škola iz Karlovca.
– Deset institucija iz pet zemalja sudjeluje u stvaranju tog digitalnog profesionalnog indentiteta koji je u budućnosti vjerojatno ključ za sve nas, a ne samo za marginalizirane i sovijalno osjetljive skupine. Ova aktivnost nije bila predviđena. Trebalo smo imati dva otvorena dana u Karlovcu i Međimurju, međutim kako je u Turskoj situacija problematična, mi smo sredstva dobivena za sastanak u Turskoj iskoristili za ovu školu, pojasnio je direktor Čistoće Karlovac Damir Jakšić.
Važno je obrazovanje
A sve o Romima naučit će od naučnog savjetnika, istraživača romskog jezika i folklora i etnologije prof. Petrovskog. I sam je Rom i jedan od rijetkih s visokim školama, kaže za sebe.
– Imam završen pedagoški fakultet, filozofski, povijesni. Magistrirao sam na univerzitetu u Beogradu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu, Odsjek za etnologiju u Zagrebu. Mogu reći da sam i prvi doktor nauka iz romske lingvistike i etnologije u Europi, a možda i u svijetu.
Upravo Petrovski naglašava kako je za Rome važno da se obrazuju, a posebno da njeguju svoje kulturno nasljeđe. Uvjeti života Roma u Hrvatskoj bolji su nego u ostalim zemljama bivše države i to bi trebali cijeniti, ističe. – Da uče, obrazuju se jer samo preko edukacije i škole mogu promijeniti način svoj života. Ako neće ići tim putem ostat će na ovom istom nivou. Znači, samo edukacija i škola mogu promijeniti njihov način života.
Čak 90 posto Roma zaboravilo je svoj jezik
Na žalost, dodaje Petrovski, Romi su u 90 posto slučajeva zaboravili svoj jezik i identitet i vrlo često ga se srame. Tako i sada na Ljetnoj školi romskog jezika najmanje ima Roma, a niti jedan nije iz Karlovačke županije.
– Ne znam odakle taj strah. Razgovarao sam s Romima koji žive u Njemačkoj, Francuskoj, Švedskoj. Tamo je druga problematika, npr. tamo misle da će ostati bez posla ako se deklariraju kao Romi. Zato oni, ako imaju makedonsku putovnicu, kažu da su Makedonci. Nisu svi Romi zaboravili svoj jezik npr. dolje u Makedoniji dosta se komunicira, danju i noću se na televizijskom, romskom kanalu emitira program, jezik, pjesme, glazba. Romi imaju bogatu kulturu koju su ponijeli iz Indije, pojašnjava prof. dr. Petrovski.
Učenje romskog jezika, naglašava Petrovski nije teško pa ga s lakoćom mogu učiti i svi neromi kao i Romi koji su ga zaboravili. – Romski jezik je lak, melodičan. Može se učiti po školama, sličan je indijskom jeziku. Ima dobar zvuk i može ga brzo usvojiti svatko, čak i onaj koji nije Rom.
Na ljetnoj školi romskog jezika i kulture sudjeluju polaznici iz Primorsko goranske, Međimurske, Brodsko posavske i Karlovačke županije do 26. kolovoza.