Sedamnaest mljekara iz Karlovačke županije u Sloveniji tražilo ideje za budućnost domaće proizvodnje mlijeka

Kako bolje organizirati proizvodnju, razvijati preradu, zajednički nastupati na tržištu i osigurati veću vrijednost za proizvođače – o tome je učilo 17 proizvođača mlijeka iz Karlovačke županije tijekom dvodnevnog studijskog putovanja u Sloveniju.

Sedamnaest proizvođača mlijeka iz Karlovačke županije, uz predstavnice Regionalne razvojne agencije i Karlovačke županije, posjetilo je Sloveniju kako bi se upoznali s primjerima dobre prakse u organizaciji poljoprivredne proizvodnje, zadrugarstvu i preradi mlijeka.

Tijekom studijskog putovanja posjetili su Farmu Kukenberger, Zadružni savez Slovenije, Mljekaru Celeia i Farmu Apat. Riječ je o četiri različita primjera poslovanja koji pokazuju kako povezivanje proizvođača, zajednička organizacija i razvoj dodatnih djelatnosti mogu pridonijeti održivosti poljoprivrednih gospodarstava.

Poseban naglasak stavljen je na činjenicu da budućnost mljekarstva ne ovisi samo o količini proizvedenog mlijeka, već i o tome kako se ono prerađuje, plasira na tržište i koliki dio dodane vrijednosti ostaje samim proizvođačima.

Sudionici su se upoznali i s ulogom zadruga u jačanju položaja poljoprivrednika te mogućnostima povezivanja poljoprivrede i turizma, čime se gospodarstvima otvaraju dodatni izvori prihoda i stvaraju bolji uvjeti za život i rad na ruralnim područjima.

Cilj nije preslikati slovenski model, već pronaći rješenja za domaće proizvođače

Ovo studijsko putovanje nastavak je višemjesečnih susreta s proizvođačima mlijeka s područja Karlovačke županije, tijekom kojih se razgovara o budućnosti domaćeg mljekarstva, mogućnostima zajedničkog djelovanja i konkretnim koracima za unapređenje proizvodnje.

Pritom je važno iskustva iz Slovenije ne preslikavati, već ih prilagoditi potrebama i mogućnostima proizvođača u Karlovačkoj županiji.

U aktivnostima zajednički sudjeluju Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije, Karlovačka županija, LAG Vallis Colapis, LAG Frankopan, Veleučilište u Karlovcu i predstavnici savjetodavnog sustava.

Studijsko putovanje organizirala je Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije uz financijsku potporu Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike, u okviru aktivnosti razmjene znanja i primjera dobre prakse povezanih s EIP-AGRI-jem, organiziranjem proizvođača i kratkim lancima opskrbe.

Suradnja i razgovori s proizvođačima nastavljaju se i nakon povratka iz Slovenije, s ciljem pronalaska konkretnih modela koji bi domaćim mljekarima omogućili konkurentniju proizvodnju i sigurniju budućnost.

Slovensko mljekarstvo vs Karlovačka županija

Dok se slovensko mljekarstvo oslanja na organiziraniju proizvodnju i snažnu povezanost proizvođača s mljekarama, podaci pokazuju da se i ondje broj manjih gospodarstava smanjuje.

Slovenija je tijekom 2024. godine na oko 7900 poljoprivrednih gospodarstava proizvela gotovo 609.000 tona kravljeg mlijeka, od čega je oko 565.000 tona isporučeno mljekarama i registriranim otkupljivačima. S druge strane, Karlovačka županija iste je godine imala 110 proizvođača koji su isporučili nešto više od 15,36 milijuna kilograma mlijeka. Posebno zabrinjava podatak da je njihov broj u samo četiri godine prepolovljen – 2020. godine bilo ih je 224. Ipak, količina isporučenog mlijeka u 2024. porasla je za 5,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, što pokazuje da se proizvodnja održava na manjem broju gospodarstava. Upravo zato slovenska iskustva u udruživanju, zajedničkom nastupu na tržištu i vlastitoj preradi mogu biti vrijedan putokaz karlovačkim mljekarima u traženju održivije budućnosti.