To je samo jedan od zaključaka do kojeg su istraživanjem ženskih ljudskih prava tj. primjene hrvatskog zakonodavstva vezanog za obiteljsko nasilje u praksi, došli stručnjaci, pravnici iz američke organizacije Advocates for Human Rights.
Izvještaj je danas predstavljen u Karlovcu policijskim službenicima, lokalnim dužnosnicima, predstavnicima centara za socijalnu skrb… No, iako se velik dio izvještaja odnosi upravo na pravosuđe, nitko od predstavnika tog sektora (niti predstavnici Suda niti Državnog odvjetništva) danas se nije pojavio na prezentaciji rezultata.
Istraživanje je trajalo dvije godine i provedeno je u 11 županija. Podaci su dobiveni intervjuima policije, žrtava, socijalnih radnika, sudaca… To i niz hrvatskih zakona u kojima se govori o obiteljskom nasilju bili su ono na čemu se ovaj izvještaj temelji.
U njemu je točno 100 preporuka državi Hrvatskoj što treba mijenjati i unaprijediti.
Policija najviše napredovala, ali…
Najveći napredak, čulo se danas, dogodio se u policiji. Međutim, tamo i dalje postoje ozbiljni problemi kod postupanja u slučaju obiteljskog nasilja.
Prije svega to je pojava sve većeg broja dvostrukih uhićenja gdje je žrtva uhićena zajedno s počiniteljem.
"U praksi to znači da se žrtvu koja je verbalno izvrijeđala svog zlostavljača može procesuirati i ona može odgovarati, pored zlostavljača koji ju je pretukao", upozorava Rose Park dodavši kako je problem u tome što policija umjesto da odredi primarnog agresora i obrambene ozljede to radije prepušta sucima i liječnicima.
U sudnici dodatna traumtizacija žrtve
Žrtve obiteljskog nasilja, čulo se danas, dodatnoj su traumatizaciji izložene i u sudnici, bilo da su optužene ili da su žrtve.
"Prekršajno sudstvo pokazuje nerazumijevanje kako hrvatskih zakona tako i posebnih pitanja koja se nameću u predmetu obiteljskog nasilja. Neki prekršajni suci nisu znali za postojanje zakonom određenih hitnih zaštitnih mjera, a k tome mnogi prekršajni suci pribjegavaju opasnoj praksi suočavanja. Ta praksa može zastrašiti žrtvu", napominje Park.
U mnogim slučajevima policija, sudstvo, centri za socijalnu skrb i drugi akteri također ne razumiju dinamiku partnerskog nasilja. Svima njima jedna od preporuka je da predmete partnerskog nasilja u obitelji smatraju visokim prioritetom.
Iako je Vlada RH poduzela važne korake u borbi protiv obiteljskog nasilja, monitoring je otkrio da mora poduzeti i dodatne mjere kako bi u potpunosti realizirala sigurnost žrtve i odgovornost počinitelja, konačni je zaključak Izvješća.