Edukacija u 120 sati odvijala se posljednjih mjeseci u karlovačkoj srednjoj Prirodoslovnoj školi i uspješno ju je položilo 26 poljoprivrednih proizvođača iz Karlovačke županije. Proizvodnja sireva u ovom kraju je tradicija i to je razlog što Karlovačka županija ima najviše malih sirana u Hrvatskoj, kazao je docent Samir Kalit iz Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. No, sve što su ranije znali o proizvodnji mlijeka, trebalo je nadograditi, a to je, nada se, uspješno obavljeno završenom edukacijom, dodao je.
– Sirarstvo je živa proizvodnja. Kad se u proizvodnji počinju događati problemi, kad se događaju greške, pogreške sireva, i onda sirari metodom nekakvih pokušaja, pogrešaka, vlastitog iskustva, nastoje rješiti problem. Nekad to i uspiju, češće ne, i onda se javljaju gubici, sirevi se bacaju. I upravo ova predavanja imaju za cilj spojiti struku, teoretsko znanje, zašto se nešto događa i kako otkloniti pojedine pogreške – naglasio je Kalit.
Iako se ova edukacija ne provodi prvi puta u Karlovačkoj županiji, bila je najmasovnija, a kako interesa ima i dalje, izvjesno je da će biti nastavljena. To je garancija da će sirevi, koje proizvode uglavnom članovi Udruge malih sirara Karlovačke žapanije “Korni”, biti kvalitetni. A za dobar sir, kazali su svi odreda, prvenstveno je potrebno dobro mlijeko.
– Ključ je dobro mlijeko i ljubav prema tom proizvodu. Ako radite sir samo toliko da ga radite, nikad od toga pravog sira… Recept je uglavnom dobro, svježe i ispravno mlijeko, sirovina je najvažnija – napominju sirari.
A potrošači dobar sir lako prepoznaju, prvo po lijepom obliku, a potom i dobrom okusu, kažu nam.
– Uglavnom po njegovom izgledu, okusu, mirisu, ima tu varijanti koje su prepoznatljive, čistoći i tako… Vidi se to i po obliku sira, međutim, naučit će vas to kad probate okolo 100 sireva i onda ćete zapamtiti koji je dobar – tvrde sirari.
Zanimljivo je i to da su među onima koji su prošli edukaciju, velik broj novopečenih poljoprivrednika, ljudi koji su gradsku vrevu odlučili zamijeniti prirodom i napornim radom na zemlji. Jedna od njih je i Željka Alinčić, koja je prije godinu dana sa suprugom i troje djece Zagreb zamijenila Primišljem.
– S troje klinaca otišli smo u to jedno malo selo pored Slunja, 12 kilometar od Slunja, kupili smo puno zemlje, veliko stado od 300 ovaca, 60 koza, bavimo se isključivo poljoprivredom, stočarstvom i proizvodnjom sira. Početnici smo u tome – naglasila je Alinčić.
Glavni razlog odlaska je gužva. Sve im je više počela smetati.
– Sve više nam je smetala gužva u Zagrebu, sve više nam je smetalo to što troje klinaca treba non-stop nadzor, kontrolu u Zagrebu. Ovdje nekako imaju svoju slobodu, mogu raditi relativno ono što hoće, svi volimo jako prirodu, imamo čak i konje jahače, jašemo… ludi smo za prirodom – zaključila je Alinčić.