Kako kaže predsjednik udruge Ante Pađen, radi se o prostoru Korduna, Like i Gorskog kotara tj. nebrušenom dijamantu naše domovine na kojem se ništa ne događa. – To područje ima oko 8600 kvadratnih kilometara što je oko 14% cjelokupnog teritorija Hrvatske. Tu se, izuzev Plitvica i planine Velebit, ne događa ništa. To je pustinja, to su prazna sela, to je nešto malo gospodarstva, tek usput, ali najvažnije je što je taj dio Hrvatske apsolutno nezagađen, naglašava Pađen.
Područje Like, Korduna i Gorskog kotara bez zagađivača, ali i bez proizvodnje
Upravo na toj činjenici Hrvatska ekološka akademija gradi cijelu priču i poziva sve ljude koji jednako razmišljaju. – Nema niti jednog zagađivača od Slunja do Gračaca pa smo rekli da to treba zaštiti, pozvati ljude na bazi ekstenzivnoga poljodjelstva, voćarstva, ribarstva, speleologije, planinarstva, zdravstvenog turizma…
Ideja je da se stanovništvo pokrene i samoorganizira, ne čekajući državu da to učini. Takav model vrlo uspješno funkcionira u npr. Austriji.
Ljudi ‘hodaju’ po novcu, trebaju se ujediniti da ga poberu
– Ova Akademija je škola, želimo ljude na tom području educirati da hodaju po novcu, ali da će se za pokupiti ga trebati uhvatiti motike. Ako se ujedine (bez da preispituju tko će dobiti više, a tko manje) u projekt sadnje nečega, uzgoja ovaca, koza, malina… i preko udruge zajednički dobiju besplatnu pomoć, svoje će proizvode moći plasirali na tržište Europske unije. Da to nisu prazne riječi treba reći da je Austrija puna takvih OPG-ova, ističe Pađen uvjeren da je svakome tko ima zemljište na spomenutom području cilj da od njega ima makar i minimalnu korist.
Pokretanje prije svega poljoprivredne proizvodnje Akademija planira provesti kroz nekoliko koraka – inventurom zemljišta i privatnom komasacijom.
– A onda tražiti od države, od Geodetske uprave i zemljišno – knjižnih odjela, da to provedu u djelo. To se zove ‘ispravni postupak’, kaže Pađen.
Nećemo imati ništa ako svatko vuče na svoju stranu
Jedan od osnivača Hrvatske ekološke akademije je i Nikola Holjevac koji u Rastokama ima poznato turističko imanje. Ovo je jedini izlaz i za slunjski kraj kaže. – Imate projekte i ideje, a svatko na svoju stranu vući to nije sigurno, to ne vodi prema uspjehu. To sam i sam zaključio u Rastokama. Moja firma tamo posluje odlično, međutim sve oko mene nije dobro. Zato, ako netko želi uzeti moje iskustvo, a ja ga stvarno želim ponuditi onda to već nečemu vodi, naglašava Holjevac.
Hrvatska ekološka akademija će se građanima predstaviti u Slunju 28. travnja na skupštini u Pučkom otvorenom učilištu. Pozvani su svi od poljoprivrednika do akademski obrazovanih građana da dođu i saznaju više o ovoj ideji.