Radio Mrežnica
VINOGRADARSTVO Podijeli

Zlatna žutica vinove loze

Posjednici vinograda obvezni su tijekom vegetacije provoditi vizualne preglede vinove loze te uoče li simptome zaraze odmah izvijestiti fitosanitarnog inspektora Državnog inspektorata ili Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu ili Upravu za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Podružnica Karlovačke županije, Ministarstva poljoprivrede.

Zlatna žutica vinove loze (Grapavine flavescens doree) jedna je od najštetnijih bolesti vinove loze u Europi. Bolest se izuzetno brzo širi, neizlječiva je i za posljedicu ima trajno odumiranje trsova.

Prvi nalaz zlatne žutice vinove loze u RH potvrđen je 2009. u Vivodini upravo u Karlovačkoj županiji. Zlatna žutica se proširila u gotovo svim vinogradarskim područjima te su u skladu s time određena i proglašena demarkirana područja sa žarištem zaraze promjera 1 km od mjesta na kojem je potvrđena zaraza te sigurnosno područje 5 km od granice sa žarištem zaraze . Zlatna žutica je nađena u vinogradima u Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj županiji i Gradu Zagrebu te su sukladno tome određena i proglašena demarkirana područja. U Karlovačkoj županiji potvrđena je u Vivodini, Kamanju, Žakanju ; 2019. godine potvrđena je u Velikom Erjavcu, Ozlju, Draganićkim Mrzljakima i Belajskoj Vinici ; 2021. godine, nađeni su i potvrđeni zaraženi vinogradi u Konjkovskom i Tomašnici,; 2022. pronađena je na Sopčić bregu, Gornjem Mrzlom polju i Ladvenjaku. Zlatna žutica je za sada ograničena na pojedine vinograde.

Bolest nije moguće direktno suzbijati. Uzročnik zlatne žutice je fitoplazma koja živi i razmnožava se u floemu biljaka ili u organizmu vektora. Prenosi je vrlo invazivni vektor – američki cvrčak (Scaphoideus titanus).

Simptomi bolesti javljaju se krajem lipnja i očituju se u uvijanju listova prema naličju, nepravilnom žu
enju plojke, pojavi nekroza ,a list poprima oblik koplja. Lišće je lomljivo poput stakla i stiskanjem rukom se drobi. Pored navedenih simptoma, lišće crvenih sorti mijenja boju u tamno crvenu boju. Zaraženi listovi razvijanju se ranije, ali otpadaju kasnije od nezaraženih listova. Mladice zaraženih trsova ostaju zelene u jesen i ne odrvene Cvatovi i grozdići se suše.

Simptomi na mladicama (https://en.wikipedia.org/wiki/Flavescence_dor%C3%A9e#/media/File:Flavescence_dor%C3%A9e_2.jpg)

Vektor zlatne žutice vinove loze je američki cvrčak (Scaphoideus titanus). Ima jednu generaciju godišnje i prezimljava kao jaje pod korom dvogodišnje rozgve u malim skupinama 2-4 jaja ili u nizu od 10-12 jaja. Ličinke uzimaju sisanjem hranjive tvari iz floema, a zadržavaju se na donjoj strani lišća i ponekad na lisnim peteljkama. Tijekom razvoja, ličinke prolaze kroz pet razvojnih stadija od kojih svaki traje 10 dana. Prva tri stadija su sivkasto bijele boje, četvrti i peti stadij ima šare na leđnoj strani s vidljivim začecima krila. Razvoj ličinki traje do početka srpnja, ukupno 50 dana. Odrasli oblik javlja se od početka srpnja pa sve do rujna, ovisno o temperaturi zraka.

Američki cvrčak (Scaphoideus titanus)

Sukladno Odluci o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 75/21), definirana su zaražena i sigurnosna područja.

U zaraženom i sigurnosnom području svi vlasnici vinograda imaju obavezu pratiti brojnost američkog cvrčka postavljanjem žutih ploča te provoditi mjere njegova suzbijanja.

Ploče se vješaju na srednju armaturnu žicu u redu vinograda, a zamjenjuju se svaka dva do tri tjedna. Dovoljno je postaviti 1-2 ploče po vinogradu.

U slučaju sumnje na zarazu nužno je obavijestiti nadležnog fitosanitarnog inpektora koji će uzeti službeni uzorak i poslati ga na laboratorijsku analizu.

Zapušteni vinogradi velika su opasnost za daljnje širenje zlatne žutice te je sukladno Naredbi u zaraženim područjima obavezno krčenje zapuštenih vinograda. Propisano je i uništavanje obične pavitine (Clematis vitalba) koja je također domaćin ove bolesti.

Za suzbijanje američkog cvrčka nužno je provesti najmanje dva tretiranja. Prvo tretiranje obavlja se u skladu s uputama koje se donose i rokovima koji se određuju na temelju redovitog praćenja vektora, drugo tretiranje obavlja se dva do tri tjedna nakon prvog, a treće tretiranje obavlja se u preporučenim rokovima suzbijanja vektora , ovisno o području ili ako se tijekom srpnja primjenom žutih ljepljivih ploča utvrdi prisutnost odraslih oblika vektora. Upute i preporučeni rokovi suzbijanja vektora objavljuju se na mrežnim stranicama Uprave za stručnu podršku.

Dozvoljeni insekticidi za suzbijanje američkog cvrčka u RH su:

– Decis 2,5 EC
– Sumialfa 5 FL
– Cytrin Max
– Abanto
– Kristant EC
– Pyregard
– Asset five
– Sivanto prime
– Direkt green
– Mavrik flo
– Flipper
– Pirecris

Preparati za suzbijanje američkog cvrčka dozvoljeni u ekološkoj proizvodnji:
– Pyregard
– Abanto
– Asset five
– Kristant
– Direkt green
– Flipper
– Pirecris

Radi zaštite pčela tretiranje obavljati kad pčele ne lete (večernji sati)!

Suzbijanje američkog cvrčka obavezno je u zaraženom i sigurnosnom području u svim vinogradima i rasadnicima vinove loze, a u nezaraženom području u vinogradima u kojima se utvrdi njihova prisutnost, matičnim nasadima i rasadnicima vinove loze. Također se provodi krčenje zapuštenih vinograda u nezaraženom i demarkiranom području.

Fitosanitarna inspekcija kontrolira provedbu propisanih fitosanitarnih mjera te oni koji ih ne provode mogu biti kažnjeni.

Na web stranici Ministarstva poljoprivrede, Uprava za stručni podršku razvoju poljoprivrede www.savjetodavna.hr dostupne su informacije te rokovi za suzbijanje za Karlovačku županiju.

Posjednici vinograda obvezni su tijekom vegetacije provoditi vizualne preglede vinove loze te uoče li simptome zaraze odmah izvijestiti fitosanitarnog inspektora Državnog inspektorata ili Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu ili Upravu za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Podružnica Karlovačke županije, Ministarstva poljoprivrede.
sanja.mastelic-ivic@mps.hr
niklolina.stedul@mps.hr

(sponzorirana objava)

Portal Radio-Mrežnica unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više na Prihvati Čitaj više