To će se dogoditi prije svega zbog banaka koje će uz podizanje kamata plasirati znatno manje kreditnih sredstava, upozorio je predsjednik HGK – Županijske komore Karlovac Zlatko Kuzman. Na ruku gospodarstvenicima ne ide ni država, smatra. Jer umjesto da bude tri puta veći, kreditni potencijal HBOR-a iduće će godine biti smanjena za 30 posto i iznositi pola milijarde kuna.
Kuzman se danas obrušio i na banke koje posluju u Hrvatskoj, a riječ je o 95 posto banaka u inozemnom vlasništvu, i koje najavljuju podizanje kamata. ‘Godinama su bilježile odlične poslovne rezultate, neusporedivo bolje nego u matičnim zemljama. I ove godine u prvih devet mjeseci su povećale dobit za 26,8 posto, rekao je Kuzman te upitao ‘zašto sada povećavaju kamate kad ih u nekim drugim europskim zemljama smanjuju’.
U Hrvatskoj izlazak iz financijske krize neće biti lagan kao u drugim zemljama, pojasnio je Željko Martišković iz karlovačke poslovnice Privredne banke. Prvenstveno zato jer strani kapital više nije zainteresiran za servisiranje duga države.
Odgovorio je i zašto banke u Hrvatskoj podižu kamate dok ih drugdje u Europi spuštaju. ‘Eskontna stopa engleske Centralne banke je 2 do 3 posto godišnje, naša je 9 posto. Stope obvezne rezerve od depozita, a koje se amortiziraju u HNB-u su 14 posto, a vani su tri do četiri posto. iz toga direktno proizlazi nedostatak kapitala koji je ovdje i normalno cijena koja iz toga proizlazi’ – pojasnio je Martišković.
Stanje likvidnosti zbog svega će se pogoršavati, ali i zbog određenja Vlade da sva raspoloživa sredstva usmjeri ka čuvanju likvidnosti i boniteta države.