Kazao je to predsjednik HGK Županijske komore Karlovac Zlatko Kuzman, pojašnjavajući da se o recesiji može govoriti kada bruto društveni proizvod pada dva kvartala uzastopno.
Zbog sistema evidentiranja, poznati su samo podaci za treći kvartal prošle godine. A oni, po Državnom zavodu za statistiku, kažu da BDP ne samo da nije pao u odnosu na prethodni, nego je bio 9,5% veći!
– Kada to isto analiziramo kroz stalne cijene, ponovo imamo rast od 1,6%. Tek kada desezoniramo taj bruto društveni proizvod i na takav način ga usporedimo s prethodnim, dolazimo do malog pada od 0,5% – rekao je Kuzman.
Dodaje kako se stoga čak i ne možemo složiti jesmo li recesiju započeli u trećem kvartalu prošle godine, za četvrti ćemo imati podatke 31. ožujka, pa ćemo tek na kraju ožujka moći znati da li smo u recesiji ili nismo.
A to, onda, vrijedi i za Karlovačku županiju.
– Iako pojedini pokazatelji govore da se zadnjih mjeseci događaju neke negativne stvari, one nisu alarmantne. U prvih 9 mjeseci imamo rast svih gospodarskih pokazatelja, nakon toga i dalje značajan porast izvoza, ali u studenom blago usporava – precizira Kuzman i napominje da je nešto drugačija nešto slika kad se gleda nezaposlenost u Karlovačkoj županiji.
U prosincu je u Karlovačkoj županiji bilo 10 480 nezaposlenih ili 236 više nego mjesec ranije. No, još uvijek tisuću manje nego zadnjeg mjeseca 2007.
– U prosincu 2008. pojavilo se nešto više nezaposlenih, pa možemo reći da se neki nagovještaji vide. Slično se može reći za drvnu industriju, koja se pokazala najosjetljivijom na recesijske nagovještaje – naglasio je Kuzman.
– Neke su tvrtke u problemima zbog recesije, ali dobar dio je ovo smanjenje zaposlenih napravio zbog onog što je pravi problem hrvatskog gospodarstva – strukturne krize koja traje već godinama, a manje je vidljiva jer smo rast bazirali na velikom zaduženju u inozemstvu- naveo je Kuzman.
Prema najavama, recesija će nas pogoditi upravo u aspektu tog visokog kreditnog zaduženja jer ove godine trebamo vratiti oko 10 milijardi eura.
– Velik je problem što se država zadužila kod domaćih banaka i na neki način smanjila prostor tvrtkama koje se zadužuju na domaćem tržištu – pojašnjava Kuzman.
A kako se sve češće čuje da će nas pogoditi dvije krize – jedna odavno prisutna, domaća, te dolazeća, svjetska, morali bismo napraviti nekoliko nužnih poteza.
– Rješavati strukturnu krizu koja nas godinama muči i zbog koje smo osjetljivi na ovu koja nas tako izrazito ne bi trebala pogoditi – naglašava Kuzman.
Mjere za izalazak iz krize, koje je HGK predložio, primjeniti bi trebalo ne samo na državnom, već i lokalnom nivou.
– Lokalna zajednica trebala bi napraviti sve što joj je u moći da svoja kapitalna ulaganja ponudi kao moguće tržište domaćim tvrtkama, pomoći da se otvore sve mogućnosti za investiranje i razvoj domaćih tvrtki na karlovačkom području i napraviti, na primjer, sve što može da se otvori mogućnost investiranja u energetske objekte na lokalnoj razini, da se čim prije ponudi domaćim tvrtkama da participiraju u svim projektima koje će trebati financirati i razvijati u Karlovačkoj županiji. To će biti najbolja pomoć poduzećima – zaključio je Kuzman.