Naime, on kaže kako tigrastih komaraca, koji su u Južnoj Americi prijenosnici ZIKA virusa, u Karlovačkoj županiji nema.
"Tigrasti komarac je prisutan najviše u našem priobalju, od Istre do juga Hrvatske, a u kontinentalnom dijelu za sada ga ima, baš dokazano, u području grada Zagreba i Osijeka", kaže dr. Anušić.
No, trenutno u Hrvatskoj opasnosti nema jer tigrasti komarci ovdje nisu zaraženi ZIKA virusom. Prije svega jer je za sve komarce još uvijek prehladno.
"Ovo je zimsko vrijeme koje inače ne pogoduje razmnožavanju komaraca jer im je ovo prehladno vrijeme da bi se oni aktivirali i da bi legli jaja", naglašava dr. Anušić.
Nisu zaraženi ni zato što u Hrvatskoj nije zabilježena pojava ZIKA virusa. Međutim, to ne znači da do zaraze ne može i neće doći.
"Ljudi danas putuju tamo i ovamo, vraćaju se i moguće je da se netko vrati u naše krajeve i da se kod njega potvrdi ZIKA infekcija, ali toga za sad nema. Znači, ako bi ‘naši’ komarci upiknuli zaraženu osobu onda bi i komarci mogli daljnjim ubodima prenositi tu bolest", kaže dr. Anušić.
Iako se u javnosti najviše govori o posljedicama koje ZIKA virus ostavlja na trudnice odnosno na razvoj mozga djece u trudnoći, dr. Anušić napominje da za sve ostale najčešće ovaj virus prolazi bez simptoma i posljedica.
"ZIKA virusna infekcija nekih 60 do 80 posto slučajeva prolazi asimptomatski što znači da uopće nema nikakvih znakova bolesti, simptoma. Dok se kod manjeg broja zaraženih obično manifestira kao blaža bolest i to sa povišenom temperaturom, bolovima u mišićima i zglobovima, glavoboljom i kožnim osipom. Bolest ne traje dugo, obično četiri do sedam dana i u pravilu bez težih komplikacija i smrtnih ishoda. Daju se lijekovi za smanjenje bolova, snižavanje temperature odnosno lijekovi za ublažavanje svrbeža koji prati osip. Znači više je ZIKA virus problem za osobe oslabljenog imuniteta i žene koje su trudne, kaže dalje dr. Anušić.
Svjetska zdravstvena organizacija ZIKA virus je nazvala prijetnjom zabrinjavajućih razmjera. Preporuka je da se počne na vrijeme i pojačano uništavati tigraste komarce kako bi se zaustavilo širenje epidemije.
Zavod za javno zdravstvo karlovačke županije to već radi godinama, a komarce uništava kontinuirano od ožujka do listopada.
No, da bi komaraca bilo koje vrste, a posebno tigrastih bilo što manje, i sami bi ljudi trebali provoditi neke mjere.
"Tigrasti komarac je invazivna vrsta što znači da se brzo širi zahvaljujući svojoj sposobnosti brzog razmožavanja i lakkog prilagođavanja na ovim područjima. Zato se najčešće i razvijaju u umjetnim leglima, a to su: odbačene posude, predmeti koji zadržavaju kišnicu, nepoklopljene posude s vodom za zaliljevanje, automobilske gume koje se nalaze na otvorenom prostoru, vaze na groblju, nepropisno odbačen otpad u okoliš, ulične slivnice u kojima stoji voda, plitice za cvijeće i brojni drugi predmeti koji zadržavaju vodu. Najvažnija mjera u sprečavanju razvoja širenja tigrastih komaraca je uklanjanje legla", ističe dr. Anušić.
A da bi uništili legla navedene površine s vodom bit će dovoljno prazniti jednom tjedno. Tako bi se mogli sami spasili od najezde komaraca, naglašava dr. Anušić.