Slušaj i gledaj online

  • weather-image

    -3C° Karlovac

  • weather-image

    -3C° Duga Resa

  • weather-image

    4C° Ogulin

  • weather-image

    -3C° Ozalj

  • weather-image

    -6C° Slunj

Život "BUDI VOLJA TVOJA" Podijeli

Danas je Stepinčevo: Kardinal koji je bio protivnik svake nepravde

Njegov krepostan život i mučeničku smrt Božji je narod prepoznao i častio već za života, a osobito nakon smrti. Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. godine

Danas je Stepinčevo, spomendan blaženog Alojzija Stepinca.

Alojzije Viktor Stepinac rodio se 8. svibnja 1898. u Brezarićima, kao peto dijete Josipa i Barbare. Godine 1909. obitelj Stepinac preselila se u Krašić. Poslije završene osnovne škole, na preporuku župnika, nastavio je gimnazijske studije kao pitomac Nadbiskupskog orfanotrofija u Zagrebu.

Nakon šestog razreda (1915.) stupio je u Nadbiskupsko sjemenište na Kaptolu. Kao klerik isticao se ozbiljnošću. Kao član Germanicuma, 1924. upisuje filozofsko-teološki studij na rimskoj Gregoriani. Za svećenika je zaređen 16. listopada 1930. Nakon trogodišnje službe nadbiskupskog ceremonijara i bilježnika Duhovnog stola u zagrebu, papa Pio XI. imenovao je dr. Alojzija Stepinca nadbiskupom-koadjutorom sa pravom nasljedstva.

Poslije smrti nadbiskupa Bauera (7. prosinca 1937.), Stepinac preuzima upravu prostrane zagrebačke dijeceze, a malo za tim postaje i predsjednik Biskupske konferencije Jugoslavije. Nadbiskup Stepinac je 20. studenoga 1952. imenovan, a 12. siječnja 1953. kreiran kardinalom.

Susretljivost prema siromašnima i ljubav prema onima koji trpe neodvojive su komponente Stepinca nadbiskupa i pastira. Na njegov poticaj, 25. studenoga 1931. utemeljuje se Caritas zagrebačke nadbiskupije. Zalagao se za jedinstvo Hrvatskog katoličkog pokreta, a bio je i neumoran propovjednik. Nadbiskup Stepinac bio je vrlo aktivan u pomaganju Židovima, te ustrajan u borbi protiv svih vrsti rasnih diskriminacija.

U tragičnim zbivanjima sloma hrvatske države i u razdoblju komunističke diktature nadbiskup Stepinac ostaje neustrašiv pastir spreman život svoj položiti za ovce svoje.

Kardinala Stepinca je u rujnu 1946. tadašnje Javno tužilaštvo NR Hrvatske, temeljem “Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države”, optužilo da je surađivao s talijanskim i njemačkim okupatorom te ustaškim režimom u NDH, za nasilno katoličenje pravoslavaca, za pomaganje ustaškom režimu, ali i neprijateljsku propagandu nakon kraja rata.

Presudu je 11. listopada 1946. donio Vrhovni sud koji ga je proglasio krivim po svim točkama optužnice.

Stepinac je preminuo 10. veljače 1960.godine u Krašiću gdje je proveo zadnjih 8 godina svog života. Posljednje riječi tog voljenog hrvatskog blaženika bile su Fiat voluntas tua – Budi volja Tvoja! Prema svjedočanstvu prisutnih, umro je u 14 sati i 15 minuta.

Za vrijeme kućnog pritvora u Krašiću papa Pio XII. proglasio je Stepinca kardinalom. Prilikom Stepinčeve smrti zvonila su sva zagrebačka crkvena zvona, a na zvonicima su istaknute crne zastave. Sahranjen je u zagrebačkoj katedrali, gdje je njegov sarkofag svečano izložen iza glavnog oltara.

Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda, pod predsjedanjem suca Ivana Turudića, u cijelosti je poništilo presudu zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Alojziju Stepincu kojega su komunističke vlasti 1946. osudile na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava.

Izvor: Batelja, J. i Šanjek F. (1995) Alojzije Stepinac. U: F. Mirošević, ur. Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 495-500.

Vezani članci

Pročitajte i ovo

VOLIMO ŽIVOTINJE

I dugoreška maca na sjednici Gradskog vijeća. Završila u naručju jednog vijećnika