Skini našu aplikaciju

Slušaj i gledaj online

  • weather-image

    22C° Karlovac

  • weather-image

    22C° Duga Resa

  • weather-image

    18C° Ogulin

  • weather-image

    21C° Ozalj

  • weather-image

    20C° Slunj

Karlovac PČELINJA PRIČA Podijeli

Kad pčele utihnu nestat će svega: Pčelari ih prihranjuju, ali meda ove godine neće biti puno

Pčelice ove godine nisu imale dovoljno biljaka od kojih bi napravile dovoljno meda za svoj opstanak

Ako nestanu pčele, nestat će svega, a već treću godinu za redom za pčelare i njihove pčele teška su vremena. Nagla jesen, pretopla zima, a onda i prehladno proljeće  za posljedicu će ove godine imati nedostatak domaćeg meda i to ne samo za ljude već i za pčele koje se njime hrane.

-Pčelarstvo sada proživljava svoju kataklizmu, rekao je za Radio Mrežnicu Nikola Mejašić.

Velike štete od klimatskih promjena: U veljači proljeće, u travnju zima

Pčelarstvom se bavi već 50 godina i ovo čemu sada svjedoči posebno ga brine.

-U ovom trenutku imamo oko 40 do 50 pčelinjaka. Cijela obitelj se bavi selećim pčelarenjem. Vozimo pčele na pašu od Slavonije, Like, Gorskog kotara i gdje god ima pčelinjih paša. Na žalost ove godine toga nigdje nije bilo tek nešto malo ovdje na stacionaru. To je bila pčelinja paša kestena, a sve ostalo je mraz uništio i to je bila velika šteta za pčelarstvo, pčele i nas pčelare.

Šećer i voda većinu vremena hrana za pčele

Da bi preživjele Nikola svoje pčele, kao i mnogi drugi pčelari, morao redovito prihranjivati.

-Preživljavaju uz pomoć pčelara i to je zadnjih godina na žalost postala praksa da moramo pčele prihranjivati. Prihjanjuju se sa šećerom i taj šećer one prerađuju u med i to je onda hrana za njih za zimu. Pčelinja zajednica mora imati 15 do 20 kila meda zaliha za zimu. To je njezino “lože ulje”, ona s tim grije sebe i počinje svoju regeneraciju legla u rano proljeće, pojašnjava Mejašić.

Pčele oprašuju 85 % biljnog svijeta. Bez oprašivanja, nema biljaka

I dok je nekad pčela sama osiguravala svoj opstanak i pčelari o njenoj budućnosti nisu morali brinuti, posljednjih nekoliko godina sudbina pčela u njihovim je rukama.

-Pčela ako nestane, nestat će svega. Pčelinja opstojnoj je 85 miljuna godina, ima svoj mentalni sklop kojeg nije nikada mijenjala. Mi pčelari moramo naučiti od nje njezin način života i primjenu. A ako nestane, nestat će svega, pčele oprašuju 85 % biljnog svijeta koji bez oprašivanja, što je glavni zadatak pčele, također neće opsatati.

Pčelinje zajednice ugibaju u cijelom svijetu posebno u Europi. Ovo je pitanje postalo i političko pa države, među kojima je i Hrvatska, pomažu pčelarima. Osiguran im je šećer za prihranu.

-Glavnina troškova je ipak na nama pčelarima od kojih će opstati samo oni koji vole pčelu, a takvih je najviše.

Nekad medom mogli napuniti cijeli rezervoar

Mejašić će ove godine med vrcati tek jednom. Bit će meda od kestenove paše, ali glavnina ostaje za pčelinju “zimnicu”.  Meda za prodaju neće biti.

-Nekada se znalo od jednog vrcanja proizvesti meda kojim bi mogli “napuniti” cijeli rezervoar lož ulja i “grijat” se cijelu zimu, to je ekvivalent. A sada, na žalost imamo za sebe i možda za prijatelje, kaže Mejašić.

No, njegova najveća briga trenutno je opstanak njegovih pčelica.

Najveća ljubav je pčela, među prve tri moje ljubavi koje imam u životu pčela je među njima.

Roj iz Grabrika sada u Hrnetiću – postao Mejašićev mezimac

Nadu i optimizam probudile su nove pčele koje je neki dan pridružio svom medenom timu. Naime, iako nisu uobičajena, dogode se nekad rojenja pčela i usred ljeta. Tako je bilo i neki dan, baš na Mejašićev 75 rođendan.

-Od kad postoje pčele se roje i to obično krajem četvrtog i u petom mjesecu. Znalo se dogoditi, piše tako i u starim knjigama, da je roj pčela znao izaći i u sedmom pa čak i u osmom. Tako se dogodilo i nama. Prijatelj me obavijestio o roju pčela u Grabriku. Bilo je to na moj 75. rođendan. Skinuo sam ga, zbrinuo ga, eno ga u košnici i vrlo dobro funkcionira. Postat će mi mezimac broj jedan – zato što je iz mog Karlovca, dirnuto nam kaže Mejašić.

Karlovački roj težio je jedan kilogram odnosno u njemu je  bilo barem 10.000 pčelica. Mejašić sumnja da se radi o “parojaku” – roju od roja.

Za pčelare dobra svaka sedma godina

-Rojenje je ove godine počelo vrlo rano jer intenzivnije je kad nema pčelinje paše. Nema hrane i onda se roje. Tako da je mislim da je ovaj roj izašao iz tog jednog ranog roja. Vidim po matici.

Klimatske promjene utječu na pčele. Pčelari će se truditi sačuvati ih, ali bez svijesti svih ljudi o važnosti očuvanja šuma i medonosnog bilja, to će biti teško. No, pčelari se nadaju da će već iduća godina biti bolja.

-Statistika među nama pčelarima kaže da je svaka sedma godina najbolja i da smo onda transportni radnici jer moramo svaka tri dana vrcati med. Daj Bože da to bude nagodinu, zaključio je Mejašić. (T.P.)

Pročitajte i ovo

ŽIVIMO ZELENO

Klaustar i povrtnjak Franjevačkog samostana najljepši je urbani vrt u Karlovcu