Radio Mrežnica
Podijeli

Spomenička renta od 2010. i u Dugoj Resi?

I dalje smatraju da je riječ o nametu koji nikako nije dobrodošao u gradu u kojem socijalno-gospodarska situacija ne ide na bolje i u kojem se na sve načine želi olakšati dolazak potencijalnim ulagačima.

‘Mrtva’ Pamučna bila bi najveći obveznik plaćanja spomeničke rente

Dodatni apsurd je i to da bi s 2,5 milijuna kuna godišnje posrnuli tekstilni div ‘Pamučna industrija’ bio najveći obveznik plaćanja spomeničke rente i to samo ako bi renta bila najniža – 3 kune po četvornom metru.

‘Gospodarska situacija u gradu bila je osnovni razlog neuvođenja rente proteklih godina’, pojasnila je i pročelnica Kristina Luketić.

Uz ‘Pamučnu’, čija je proizvodnja već neko vrijeme ugašena, rentu bi bili dužni plaćati i svi oni poslovni subjekti koji rade u prostorima u užem centru grada ili u Svetom Petru. To su, naime, lokacije koje je Ministarstvo kulture svrstalo u zaštićenu kulturno povijesnu cjelinu.

Tako bi, na primjer, poduzeće iz Svetog Petra, koje posluje na 1100 m2, mjesečno bilo dužno platiti 3.400 kuna spomeničke rente, ako se računa najniži iznos od 3 kune. Trgovina od 57 m2 u Jozefinskoj ulici mjesečno bi plaćala 171 kunu. Pitanje koje si već 6 godina postavljaju čelnici Grada jest ‘mogu li ovaj namet izdržati dugoreški obrtnici i poduzetnici?’

Najmanja renta galerijama i frizerima, najveća odvjetnicima i autosalonima

Gradonačelnik Duge Rese Ivan Baršić upozorio je da se spomenička renta obračunava za ukupan prostor, bez obzira koristi li se on ili ne. Ako se spomenička renta uvede, a morat će jer je riječ o zakonskoj obvezi, Grad će morati u proračunu osigurati sredstva kako bi podmirio državu za sve one koje Grad eventualno oslobodi plaćanja rente ili pak za sve one koji će biti neplatiše.

Kako bilo, posljednju riječ o svemu ima Gradsko vijeće, koje će o ovoj vrućoj temi, točnije prijedlogu Poglavarstva da se spomenička renta uvede od 2010. godine u rasponu od 3 do 5 kuna, raspravljati već u četvrtak.

Prema prijedlogu, najnižu spomeničku rentu plaćali bi galerijski prostori, brijački i frizerski saloni, cvjećarnice, trgovine, mesnice, pekare, kiosci, proizvodna djelatnost. Četiri kune mjesečno po kvadratu prostora plaćale bi ljekarne, ambulante, ordinacije i videoteke, dok bi najveći predloženi iznos od 5 kuna izdvajale kancelarije trgovačkih društava, fotografi, fotokopiraonice, banke, mjenjačnice, kladionice, odvjetnički i javno-bilježnički uredi, trgovine automobilima, ugostiteljski objekti i slično.

Inače, tamo gdje se naplaćuje, 40% spomeničke rente ide u državnu blagajnu, a 60% u gradske proračune. Riječ je o strogo namjenskim sredstvima, kojima se, kao na primjer u Karlovcu, uređuju zgrade u zaštićenim povijesno–kulturnim zonama. S druge strane, oni gradovi koji ne uvedu spomeničku rentu, teško mogu očekivati sredstva i pomoć Države tj. Ministarstva kulture za obnovu svojih kulturnih spomenika.

Portal Radio-Mrežnica unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više na Prihvati Čitaj više